Ovogodišnji laureat Nobelove nagrade za književnost je kanadska književnica En Karson, saopštila je u četvrtak, 8. oktobra Švedska kraljevska akademija.
Kako je navedeno iz Akademije, nagrada za književnost dodeljena je Karsonovoj zbog "njenog smjelog i inventivnog rada koji je, u razigranom dijalogu sa klasičnom tradicijom, stvorio nove oblike za savremenu književnost".
"Tokom čitave svoje karijere, En Karson je spajala pisanje poezije sa prevodilačkim radom i predavanjem na različitim univerzitetima. Gotovo cjelokupno njeno književno stvaralaštvo usredsređeno je na presjek između filologove opsjednutosti riječima i pjesnikove težnje ka novom značenju. Sama autorka je isticala da je etimologija riječi polazišna tačka za sav njen rad", navode iz Švedske akademije.
Kanadsku pjesnikinju književni kritičari smatraju najvažnijom živom pjesnikinjom engleske književnosti, a ujedno je i esejistkinja, prevoditeljica i profesorica klasične i komparativne književnosti.
Bila je prva žena koja je dobila nagradu "T. S. Eliot" 2001. godine za svoju meditaciju o razvodu, "Ljepota muža: Narativni esej u 29 tanga", a 2020. godine dobila je nagradu "Princeza od Asturije".
Rođena u Torontu 21. juna 1950. godine, rijetko daje intervjue i ne govori o privatnom životu.
U svojoj prvoj knjizi, "Eros" (1986), razmišljala je o romantičnoj ljubavi i erotskoj želji.
Među njenim najcjenjenijim djelima su "Kratki razgovori" (1992), "Plainwater" (1995), "Esej o staklu" (1995), "Autobiografija Crvenog: Roman u stihu" (2016), "Muškarci u slobodnom vremenu" (2007) i "Plutanje" (2016).
O nagradi
Nobelova nagrada za književnost je nagrada koja se dodeljuje od 1901. godine osobi (književniku ili književnici) koja je, po riječima Alfreda Nobela, "na polju književnosti proizvela najistaknutije djelo u idealističkom pravcu
Nagrada podrazumijeva zlatnu medalju, diplomu i novac.
Nobelova nagrada za književnost nije dodijeljena u sedam navrata, uglavnom tokom Prvog i Drugog svjetskog rata: 1914, 1918, 1935, 1940, 1941, 1942. i 1943. godine.
Do sada je nagradu dobilo 122 književnika, od čega su 103 laureata bili muškarci, a samo je 18 žena nagrađeno Nobelom.
Najmlađi laureat bio je Džozef Radjrad Kipling, koji je 1907. imao samo 41 godinu, a najstarija je bila Doris Kipling, kojoj je bilo 88 godina 2007. kada je ovjenčana nagradom.
Zanimljivo je da Francuska ima najveći broj laureata, s obzirom da je 16 književnika iz ove države dobilo Nobelovu nagradu, a dva priznanja manje ponijeli su pisci iz Njemačke.
Najveći broj dobitnika dolazi s engleskog govornog područja - njih 29.
Samo dvojica dobitnika, u čitavoj istoriji, odbilo je ovo priznanje - Bili su to Boris Pasternak 1958, i Žan Pol Sartr osam godina kasnije.