BRISEL - Veliki dio zapadne Evrope aktealno prolazi kroz intenzivan toplotni talas, s neuobičajeno visokim temperaturama, i to od Ujedinjenog Kraljevstva i Irske na sjeveru, preko Njemačke i Francuske u centralnog Evropi, pa sve do Španije i Italije na jugu.
Ovo neuobičajeno toplo vrijeme na pragu ljeta posljedica je takozvane "toplotne kupole" (heat dome). Taj snažan i sporo pokretan sistetm visokog pritiska vazduha koji dolazi iz sjeverne Afrike zadržava vrući vazduh iznad Evrope poput poklopca na kipućem loncu.
Prema podacima evropske službe za klimatske promjene Copernicus, takvi vremenski sistemi postali su češći tokom posljednjih 25 godina, podstičući sve učestalije i intenzivnije toplotne talase.
Nekad i sad
"Temperature ovakvih razmjera nekad su bile izuzetak čak i usred ljeta", izjavila je Friederike Otto, profesorica klimatskih nauka na Imperial Collegeu u Londonu.
"Ova rekordna vrućina jasno pokazuje otiske klimatskih promjena".
Evropa se zagrijava dvostruko brže
Još je prerano znati u kojoj je mjeri ovaj najnoviji ekstremni toplotni događaj pojačan efektom staklenika prouzrokovan emisijama iz fosilnih goriva.
Međutim, prethodne analize nekolicine toplotnih talasa u Evropi od 2003. godine, koje su proveli klimatski naučnici rganizacije World Weather Attribution sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu, čija je suosnivačica Friederike Otto, pokazuju da su takvi ekstremni vremenski događaji bili "puno vjerovatniji i intenzivniji zbog klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem".
Najnoviji izvještaj Evropsko stanje klime, objavljeno u aprilu, navodi da je najmanje 95 posto kontinenta tokom 2025. godine imalo temperature iznad godišnjeg prosjeka.
Intenzivni toplotni talasi s temperaturama višima od 30 stepeni Celzijusovih zabilježeni su čak i sjeverno od Arktičkog kruga, a temperatura površine mora bila je „najviša ikad zabilježena“.
"Evropa je kontinent koji se najbrže zagrijava, a posljedice su već sada ozbiljne“, rekao je Florian Pappenberger, voditelj Evropskog centra za srednjoročne vremenske prognoze, jedne od institucija koje stoje iza ovog izvještaja.
Evropa se zapravo zagrijava dvostruko brže od svjetskog prosjeka. Prosječna temperatura porasla je za 2,5 stepena u odnosu na predindustrijski period od kraja 19. vijeka. Na globalnom nivou zabilježen je prosječan rast od 1,4 stepena.
Zašto postaje ovako vruće?
Dio razloga za ubrzano zagrijavanje leži u gegrafskom položaju. Evropa je povezana s Arktikom, jedinim drugim područjem na svijetu koje se zagrijava još brže.
Prema podacima Copernicusa, prosječni rast temperature oko Sjevernog pola već je premašio 3,3 stepena. Jedan od razloga je taj što tamni, ledom nepokriveni Arktički okean apsorbira više sunčeve energije nego led koji je reflektuje.
Taj proces, poznat kao albedo-efekt, prisutan je i širom Evrope. Područja kontinenta koja su nekada bila zaleđena tokom cijele godine ili do kasnog ljeta, poput visokoplaninskih dijelova Alpi, sve su češće bez snježnog pokrivača.
Budući da tamnije tlo reflektuje manje sunčevog zračenja nazad u svemir, zagrijavanje se dodatno ubrzava.
Promjene u vjetrovima mijenjaju vremenske obrasce
Naučnici takođe povezuju zagrijavanje Evrope s promjenama u mlaznoj struji (jet streamu), visinskoj struji zraka koja sa zapada teče prema Europi.
Ti nekoć relativno stabilni vjetrovi takođe su poremećeni klimatskim promjenama, što dovodi do ekstremnijih vremenskih obrazaca koji se duže zadržavaju nad istim područjima.
Studija iz 2022. godine, koju je vodila Efi Rousi, tadašnja postdoktorska naučnica na Institutu za istraživanje uticaja klime u Potsdamu u Njemačkoj, pokazala je da su periodi u kojima se mlazna struja dijeli na dva kraka postali učestaliji.
To rezultira većim brojem toplotnih talasa širom Evrope, naročito na zapadu kontinenta.
"U ovoj regiji, koja se podudara s izlaznim područjem olujnih Sistema koji sa sjevernog Atlantika dolaze prema Evropi, vremenski sistemi obično dolaze s Atlantika i stoga imaju rashlađujući učinak", izjavila je tada Rousi.
"Tokom stanja dvostruke mlazne struje vremenski se sistemi preusmjeravaju prema sjeveru, a nad zapadnom Evropom mogu se razviti dugotrajni toplotni talasi.“
Paradoks: čišći vazduh zagrijava planetu
Paradoksalno je i da su napori u rješavanju jednog drugog ekološkog problema takođe pridonijeli snažnijem zagrijavanju Evrope. Izvještaj Evropsko stanje klime 2025. ističe da su stroži propisi o kvalitetu vazduha iz 1980-ih smanjili onečišćenje, ali su istovremeno doveli do viših temperatura.
Prije uvođenja pravila o čistom vazduhu, sitne reflektirajuće čestice sulfata i nitrata iz automobilskih ispušnih gasovai dimnjaka fabrika nedirektno su pomagale hlađenju kontinenta reflektirajući sunčevu svjetlost te su „djelimično ublažavale zagrijavanje prouzrokovano povećanim koncentracijama stakleničkih gasova“, navodi se u tom izvještaju.
Međutim, stručnjaci za klimu naglašavaju da to ne znači kako bi svijet trebao odustati od smanjenja emisija štetnih gasova.
Pročitajte još:
Meteorolozi upozorili na toplotnu kupolu koja se formira i donosi pakao
Potreba da se zagrijavanje zadrži na što nižem nivou naglašena je i u novom izvještaju koji su objavili Svjetska meteorološka organizacija Ujedinjenih naroda (WMO) i britanski Met Office.
Studija predviđa gotovo rekordne prosječne globalne temperature tokom sljedećih pet godina te navodi da je „vjerovatno“ da će svijet prije 2031. doživjeti novu najtopliju godinu u istoriji mjerenja.
„Zadatak pred nama je jasan“, rekao je početkom ovog mjeseca glavni generalni sekretar UN-a Antonio Gutereš, pozvavši na napore za ograničavanje porasta temperature kako bi se „izgradila sigurnija, pravednija i otpornija budućnost za sve“.
Prošle sedmice UN je izglasao nastavak podrške „brzom, pravednom i ravnopravnom prelazu s fosilnih goriva“. U međuvremenu, ubrzano uvođenje obnovljivih izvora energije od 2000. godine već je pomaklo trendove zagrijavanja dalje od najgoreg mogućeg scenarija, piše DW.