BANJALUKA – Radnici preduzeća "Dep-ot" danas su se okupili na protestu ispred Gradske uprave u Banjaluci, usljed neslaganja sa presudama u sporu sa preduzećem "Čistoća".
Naime, od 10.30 do 13 časova organizovana je i blokada odlaganja otpada na deponiji u Ramićima.
Spor između "Čistoće" i "Dep-ota" traje nekoliko godina, a prema pravosnažnoj presudi, "Dep-ot" ima rok do kraja mjeseca da lokaciju na kojoj otpad odlaže osam lokalnih zajednica preda u posjed "Čistoće".
Podsjećamo, "Dep-ot" su kao preduzeće 2003. godine osnovali grad Banjaluka i sedam lokalnih zajednica (Gradiška, Laktaši, Srbac, Prnjavor, Čelinac, Kotor Varoš i Kneževo), pri čemu je deponija dobila regionalni karakter, a upravo ova deponija postala je višegodišnji problem bez rješenja.
Radnici su ispred Gradske uprave došli sa transparentima, i pozivaju gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića da izađe.
Predsjednik sindikalne organizacije "Dep-ota", Darko Knežević, istakao je da je preduzeće dovedeno pred svršen čin i da su im nakon četiri godine pokušaja pregovora vrata Gradske uprave i dalje zaključana.
"Mi danas imamo dva zahtjeva – da gradonačelnik pozove vlasnika ‘Čistoće’ i upravu ‘Depota’ na sastanak, te da se održi vanredna skupština sa samo jednom tačkom dnevnog reda: Sudbina ‘Dep-ota’", poručio je Knežević.
Sporne sudske odluke nalažu da "Dep-ot" mora napustiti zemljište do 22. februara, ali i da preduzeće "Čistoći" duguje oko 2 miliona KM. Knežević upozorava da bi izvršenje presude moglo dovesti do paralize odlaganja otpada u Banjaluci i regiji.
"Ako ‘Dep-ot’ izađe iz posjeda, odlaganje otpada više neće biti moguće jer ‘Čistoća’ nema potrebne dozvole ni infrastrukturu“, naglasio je Knežević, dodajući da su u preduzeće do sada uložena značajna sredstva u sisteme prečišćavanja i ekološke standarde.
Iako za sada generalna blokada deponije nije u planu, sindikat najavljuje mogućnost generalnog štrajka ukoliko se njihovi zahtjevi ne uzmu u obzir.
Zahtjev za štrajk biće predat poslodavcu, a rok za njegovo rješavanje je deset dana.
"Ne borimo se ovdje za političke interese, već za radna mjesta i stabilnost cijelog sistema upravljanja otpadom", poručio je Knežević.
Pred radnike su izašli predstavnici Gradske uprave na čelu sa menadžerom grada, te ih pozvali na sastanak, pa su uprkos odbijanju što gradonačelnik nije izašao pred njih, predstavnici sindikata ušli na razgovor, koji je trajao pet minuta i predali svoje zahtjeve.
Ljubo Ninković, predsjednik Skupštine, ističe da je danas dobio zahtjeve radnika za održavanje sjednice.
"Ukoliko dođe do iseljavanja deponije to može da traje do nekoliko mjeseci, te može predstavljati problem za odlaganje otapada za sve. U ime skupštinske većine sam za to da riješimo ovaj problem, na današnjoj sjednici kolegijuma te ću upoznati kolege o ovom problemu, i za to sam da organizujemo vanrednu sjednicu sa ovom temom”, rekao je on.
Kako je dodao, pozvaće sve strane na razgovor.
Mirna Savić Banjac, gradski menadžer ističe da grad razumije radnike, ali da ovo nije problem samo Banjaluke nego i svih ostalih opština koji datira još iz 2002. godine.
"Četiri opštine i tri grada odlažu otpad na deponiju u Ramićima, ovo je samo jedan u nizu problema koji grad mora da riješava. Ovo sve dolazi na naplatu Gradskoj upravi, ali i svim građanima Republike Srpske", rekla je ona, dodajući da su pripremili sve pravne stvari uključujući i raviziju koju će uputiti Ustavnom sudu.
Direktor Javnog preduzeća "Dep-ot", Ratko Jokić, istakao je da se preduzeće i njegovi radnici nalaze u bezizlaznoj situaciji, te da nadležni godinama ignorišu njihove apele za rješavanje problema.
"Ova agonija traje desetak godina, a jedino što smo tražili jeste da sjednemo za sto i razgovaramo. Već osam mjeseci uporno šaljemo dopise i molbe prema Gradskoj upravi i gradonačelniku, ali odgovora nema. Rješenje se mora pronaći, šutnja i pasivnost nisu opcija", rekao je Jokić.
On je upozorio da izlazak "Dep-ota" iz posjeda može dovesti do ekološke katastrofe koja bi ugrozila cijelu Banjaluku i okolinu.
"Ako prestanemo s prijemom otpada, u roku od 15 dana prijeti opasnost od požara koji se ne može ugasiti. Radi se o podzemnim požarima na dubini od preko 15 metara, koji emituju ogromne količine metana i drugih štetnih gasova. Slična situacija desila se u Kotor Varošu, gdje su požar gasili više od mjesec dana", naglasio je Jokić.
Dodao je da "Dep-ot" više nema kontrolu nad situacijom jer je sud naredio da napuste zemljište.
"Ako dođe do ekološke katastrofe, odgovornost neće biti na nama. Sud nas je obavezao da napustimo posjed do 22. febuara, a posljedice takve odluke snosiće cijela regija", zaključio je Jokić.