BRISEL, BANJALUKA - Bosnu i Hercegovinu ove godine očekuje najlošiji izvještaj Evropske komisije o napretku ka EU, uz minimalne reforme i politički zastoj. Ključni problemi ostaju neispunjeni uslovi za početak pregovora. To dodatno dovodi u pitanje evropski put zemlje.
Šta treba da znate:
- BiH vjerovatno dobija najgori izvještaj o napretku do sada
- Ključne reforme nisu sprovedene, pregovori ne mogu početi
- EU sve manje fokusirana na BiH zbog globalnih kriza
- Hoće li BiH potpuno izgubiti momentum ka EU?
Ključni razlozi lošeg izvještaja
BiH i dalje nema glavnog pregovarača, što je osnovni formalni korak bez kojeg ne mogu početi pregovori o pristupanju EU, nema zakona o sudovima BiH, a činjenicu da je BiH ostala bez značajnih sredstava iz Plana rasta zato što nije usaglasila listu reformi ne treba ni spominjati.
Jedini veći uspjeh ove godine je potpisivanje bezbjednosnog sporazuma s EU u junu ove godine, koji podrazumijeva saradnju u vezi s rješavanjem problema migranata, što je trenutno jedno od najvažnijih političkih pitanja u EU, zbog čega je vjerovatno i došlo do pritiska da se ovo pitanje, čije rješavanje traje gotovo tri godine, trajno riješi.
Šta kaže prošlogodišnji izvještaj?
Prošla godina je bila jedna od uspješnijih, a ipak u prošlogodišnjem izvještaju o napretku Evropske komisije riječ "napredak" je spomenuta 124 puta, a čak 67 puta je spomenuta u kontekstu "nedostatka napretka", i još dva puta u kontekstu "odsustvo napretka". Napredak u pozitivnom smislu spomenut je samo tri puta. "Ograničen napredak" je spomenut 16 puta, "određen napredak" 13 puta, dok je fraza "potreban je dalji napredak" spomenuta dva puta. Još 22 puta riječ "napredak" je spomenuta u kontekstu koji nije vezan za konkretne reforme, pa se, u procentualnom smislu, može reći da praktično koliko-toliko pozitivan iskorak čini samo pet odsto obaveza BiH za 2024. godinu, dok je 80 odsto ostalo isto ili su stvari vraćene unazad.
Ove godine urađeno još manje
S obzirom na to da je ove godine urađeno još manje, izvjesno je da će i ovaj procenat pozitivnog sprovođenja reformi biti još manji.
Kako nam je u neformalnom razgovoru nedavno kazao diplomata jedne evropske zemlje, teško je očekivati da, čak i kada bi došlo do promjene tempa, ove godine može biti organizovana prva međuvladina konferencija između EU i BiH, što bi bio prvi formalni korak ka otpočinjanju pregovora.
EU fokus se pomjera sa BiH
On nam je objasnio da je Evropa preokupirana čitavim nizom kriza, od rata u Ukrajini, pa do inflacije i problema s migracijama, i da jednostavno nema vremena ni resursa kao ranije da se BiH bavi na mikronivou kao što je to bilo ranije.
Pročitajte i ovo:
EU na prekretnici: Hoće li BiH ostati izvan procesa proširenja?
O tome najbolje svjedoči činjenica da je Njemačka "delegirala" Hrvatsku kao ključnog posrednika s regionom zapadnog Balkana, čime se pokazuje da Brisel, pod pritiskom i urgiranjem zemalja članica, ima sve manje manevarskog prostora za političko djelovanje u BiH u smislu motivisanja domaćih političara da sprovedu reforme na koje su se obavezali.
Kao što smo nekoliko puta već pisali, Luiđi Soreka, ambasador EU u Sarajevu, više puta je naglasio da EU ostaje posvećena BiH, ali da će zemlja morati sama dokazati da želi evropski put kroz sprovođenje konkretnih reformi.