BANJALUKA - Iako je crno tržište cigareta u BiH u padu, problem je i dalje prisutan, ali ne samo kod nas, nego i na globalnom nivou, što pokazuje i novi izvještaj Oxford Economicsa.
Rezultati recentnog IPSOS istraživanja, podsjetimo, pokazuju značajan pad ilegalnog tržišta duvanskih proizvoda u Bosni i Hercegovini. Udio neoporezovanih duvanskih proizvoda u ukupnoj potrošnji pao je sa 33 odsto u 2025. godini na 26 odsto u 2026. godini, što predstavlja pad od 21 odsto.
Značajne razmjere problema
Iako je riječ o pozitivnom trendu i rezultatu pojačanih aktivnosti institucija za sprovođenje zakona, ilegalno tržište i dalje čini više od četvrtine ukupne potrošnje duvanskih proizvoda u BiH, što ukazuje da problem još uvijek ima značajne razmjere.
Istraživanje pokazuje da neoporezovane cigarete čine oko tri odsto ukupne potrošnje cigareta, što je blagi pad u odnosu na prošlu godinu kada je njihov udio iznosio četiri odsto. Nelegalne cigarete koje se pojavljuju na tržištu BiH uglavnom su bez poreske markice ili imaju markicu druge zemlje, najčešće zemalja regiona. Glavni kanal njihove prodaje i dalje su pijace, ali se ona odvija i putem alternativnih kanala poput neformalnih mreža, individualne prodaje, te web-shopa, društvenih mreža i digitalnih platformi.
Koliko BiH gubi?
IPSOS-ovo istraživanje pokazuje da pijace i dalje ostaju najčešće mjesto kupovine ilegalnih duvanskih proizvoda, posebno kada je riječ o rezanom duvanu. Iako su tokom pandemije virusa korona značajno porasli online kanali prodaje putem društvenih mreža i digitalnih platformi, tradicionalni kanali prodaje i dalje dominiraju na ilegalnom tržištu.
Procjenjuje se da Bosna i Hercegovina zbog crnog tržišta duvana i duvanskih proizvoda godišnje gubi oko 419 miliona KM prihoda od akciza i PDV-a.
Međutim, problem ilegalne trgovine nije specifičan za Bosnu i Hercegovinu. Oko 13 odsto cigareta koje se konzumiraju u svijetu dolazi iz ilegalnih izvora. To predstavlja približno 370 milijardi ilegalnih cigareta godišnje, odnosno oko 50 cigareta na svakog stanovnika planete. Procijenjeni godišnji gubitak poreskih prihoda iznosi od 47 do 59 milijardi evra, odnosno približno od 92 do 115 milijardi KM.
Oxford Economics, specijalizovan za ekonomske analize i procjene ekonomskih i društvenih uticaja, u septembru 2026. godine objavio je izvještaj "Ekonomska procjena pokretača ilegalne trgovine" (An Economic Assessment of the Drivers of Illicit Trade).
Istraživanje se konkretno bavi ilegalnom trgovinom cigaretama i analizira iskustva devet tržišta, Australije, Bangladeša, Brazila, Čilea, Francuske, Malezije, Nizozemske, Pakistana i Ukrajine, kako bi utvrdilo koji ekonomski, institucionalni i tržišni faktori pogoduju rastu ilegalne trgovine.
Šta pokazuje analiza?
Analiza pokazuje da iza ilegalne trgovine ne stoji jedan faktor, nego kombinacija ekonomske koristi za kriminalne mreže, potražnje za jeftinijim proizvodima, efikasnosti institucija, organizovanog kriminala, korupcije, geografije i društvenih normi. Ipak, ekonomski podsticaj je veoma snažan.
Naime, u devet analiziranih zemalja porezi su u prosjeku činili oko 77 odsto maloprodajne cijene legalne cigarete. Legalne cigarete bile su između 1,5 i 3,5 puta skuplje od ilegalnih. Između 2015. i 2025. prosječni udio ilegalnog tržišta u analiziranim zemljama povećan je za 23 procenta, sa 18 odsto na 43 odsto. Analiza je pokazala i da su procijenjeni izgubljeni poreski prihodi zbog ilegalne trgovine u 2025. iznosili u prosjeku 85 odsto stvarno prikupljenih poreskih prihoda od cigareta.
Šta se dešava kada legalne cigarete poskupe?
Izvještaj posebno upozorava da se, kada se ilegalno tržište jednom razvije, kriminalne mreže i distribucijski kanali ukorjenjuju, zbog čega ih je kasnije mnogo teže i skuplje razbiti.
Jedan od važnih nalaza jeste da rast cijene legalnih cigareta ne znači nužno proporcionalno smanjenje ukupne potrošnje. U svih sedam analiziranih zemalja u kojima su legalne cigarete realno poskupjele, povećala se količina konzumiranih ilegalnih cigareta.
Oxford Economics utvrdio je snažnu povezanost između rasta cijene legalnih cigareta i rasta ilegalnog tržišta. Prosječna korelacija između realnih cijena legalnih cigareta i udjela ilegalnog tržišta u devet analiziranih zemalja iznosila je 78 odsto. Korelacija sama po sebi ne dokazuje uzročno-posljedičnu vezu, ali konzistentnost rezultata kroz različita tržišta pokazuje da je cjenovni faktor važan dio objašnjenja.
Značaj poreske stabilnosti
Posebno su zanimljiva iskustva Brazila i Malezije. Nakon perioda snažnog povećanja akciza i rasta ilegalnog tržišta, duži periodi stabilnih akciza bili su povezani sa smanjenjem udjela ilegalnog tržišta. Oxford Economics zato ukazuje na značaj poreske stabilnosti i izbjegavanja naglih poreskih skokova.
Istovremeno, izvještaj naglašava da porezi i cijene nisu jedini faktori. Obim crnog tržišta zavisi i od snage organizovanih kriminalnih mreža, efikasnosti institucija/agencija za sprovođenje zakona, korupcije, geografskog položaja i društvene tolerancije prema kupovini ilegalnih proizvoda.
Suština ekonomskog modela je jednostavna: što je veća razlika između cijene legalnog proizvoda, koji uključuje akcize i druge poreze, i ilegalnog proizvoda na koji se porezi ne plaćaju, to je veći potencijalni profit kriminalnih mreža.
Oxford Economics zato posmatra veličinu ilegalnog tržišta kroz odnos potencijalne dobiti, rizika da počinioci budu otkriveni i kažnjeni te lokalnih uslova ponude i potražnje. Drugim riječima, visoko poresko opterećenje i veliki cjenovni jaz mogu stvoriti snažan finansijski podsticaj, ali, hoće li on prerasti u veliko ilegalno tržište, zavisi od toga koliko je jednostavno proizvesti, prokrijumčariti i prodati ilegalni proizvod i koliki je stvarni rizik za one koji to rade.
Kazne same po sebi nisu dovoljne
Zbog toga Oxford Economics zaključuje da sprovođenje zakona i odgovarajuće kazne jesu neophodne, ali same po sebi nisu dovoljne. Mnogo je efikasnije spriječiti razvoj ilegalnih lanaca nego ih pokušavati razbiti nakon što se ukorijene. Izvještaj navodi da, kada se ilegalno tržište jednom ukorijeni, može biti potrebno i do osam godina intenzivnih mjera da se ono vrati na nivo prije snažnog poreskog povećanja - što govori u prilog preventivnom djelovanju umjesto reaktivnog.
Šta se desi kada cjenovni jaz snažno poraste, pokazuju primjeri Francuske i Nizozemske. Primjera radi, u Francuskoj u 2025. godini 54 odsto svih konzumiranih cigareta nije imalo plaćenu domaću akcizu. Akciza i PDV činili su 83 odsto cijene legalnog pakovanja, dok je cijena cigareta iz ilegalnih izvora iznosila oko 49 odsto cijene legalnih cigareta. Između 2015. i 2025. povećanje akciza i PDV-a bilo je odgovorno za 88 odsto realnog rasta cijene legalnih cigareta, a procijenjeni poreski gubitak u 2025. dostigao je 14,5 milijardi evra.
Dakle, zaključak je da francusko tržište obilježavaju visoko poresko opterećenje, velika cjenovna razlika između legalnih i nezakonitih proizvoda te snažan rast ilegalne potrošnje cigareta bez plaćene akcize.
Kada je u pitanju Nizozemska, dio ilegalnih cigareta bez plaćene domaće akcize povećan je sa šest odsto u 2015. na 45 odsto u 2025. godini. U istom periodu akciza na cigarete realno je povećana za 60 odsto, dok su akciza i PDV u 2025. činili 83 odsto cijene legalnih cigareta. Cijena cigarete bez plaćene domaće akcize iznosila je oko 28 odsto cijene legalne, a procijenjeni poreski gubitak iznosio je približno 2,2 milijarde evra.
Iz toga proističe zaključak da nizozemsko tržište obilježavaju snažan rast poreskog opterećenja, visoka cjenovna osjetljivost potrošača i brzo širenje potrošnje ilegalnih cigareta bez plaćene akcize.
