BANJALUKA - Na poslovima istraživanja i razvoja u Srpskoj u prošloj godini bile su zaposlene 803 osobe, bilo sa punim ili pak skraćenim radnim vremenom, a od toga je 516 istraživača.
Ovi podaci dobijeni su na osnovu analize "Istraživanje i razvoj u 2018. godini", a objavio ih je Republički zavod za statistiku.
"Najveći broj istraživača zaposlen je u sektoru visokog obrazovanja (78,9 odsto), poslovnom sektoru (16,1 odsto), državnom sektoru (3,1 odsto) i neprofitnom sektoru (1,9 odsto)", saopšteno je iz Republičkog zavoda za statistiku.
Kada se posmatra naučna oblast istraživačkog rada, najveći broj istraživača zaposlen je u oblasti inženjerstvo i tehnologija, njih 47 odsto.
Dok sindikalci poručuju da je Srpskoj potrebno znatno više naučnoistraživačkog rada, u resornom ministarstvu se s tim slažu, te najavljuju da će se to i dogoditi.
"Mi ćemo u narednom periodu sigurno insistirati da se povećaju ulaganja u nauku, a samim tim i naučnoistraživački rad. Ono što je činjenica, jeste da imamo relativno malo ljudi koji se bave istraživanjem, odnosno istraživača, a oni su uglavnom locirani u okviru akademske zajednice, pogotovo na javnim univerzitetima", rekao je za "Nezavisne" Srđan Rajčević, ministar za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo RS.
Prema njegovim riječima, u zemljama koje imaju značajan ekonomski rast, a koji je baziran upravo na nauci i inovacijama, istraživači su primarno locirani u realnom sektoru.
"To je disbalans koji ćemo morati da ispravljamo u sljedećih nekoliko godina. Mi kao Vlada ćemo se svakako potruditi da povećamo broj istraživača, u smislu povećanja ulaganja u nauku, a već sljedeće godine se očekuju nova zakonska rješenja, kao što je, recimo, zakon o fondu za nauku i inovacije, gdje ćemo napraviti zapravo jedan finansijski lijevak, putem kojeg ćemo znatno veća sredstva pokušati da izdvojimo za nauku i istraživanje", naveo je Rajčević.
Tane Peulić, predsjednik Sindikata metalske industrije i rudarstva RS, smatra da u privredi nema dovoljno istraživanja.
"Da toga ima, radnici, menadžmenti i država bi znali unaprijed kakva je otprilike sudbina, odnosno budućnost privrednog razvoja. Realni sektor je mahom ušao u privatne ruke, tako da dosta manjih kompanija nema kadrovska rješenja za, recimo, istraživanje tržišta. Na primjer, u pojedinim manjim preduzećima vlasnik kapitala je i direktor, i tehnički direktor, i komercijalista", pojašnjava Peulić.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, bruto domaći izdaci za istraživanje i razvoj u 2018. godini iznosili su 18.341.000 KM, od toga su tekući izdaci iznosili 15.072.000 KM (čak 82,2 odsto), dok su investicioni izdaci iznosili 3.269.000 KM (17,8 odsto). Bruto domaći izdaci najveći su u oblasti inženjerstvo i tehnologija (52,9 odsto).
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.