BANJALUKA - Najbolje vrijeme za kalemljenje je proljeće pa su tako, u želji da očuvaju domaće autohtone sorte voća, banjalučki osnovci juče usvajali znanje i tajne zanata kalemljenja u rasadniku Instituta za genetičke resurse.
Na ideju da mladim generacijama približi poljoprivredu kako bi se i oni jednog dana bavili time došao je Zlatan Ristić, magistar voćarstva koji je inače i organizator škole kalemarstva, a koji za "Nezavisne novine" ističe da je upravo jedna od misija Instituta za genetičke resurse očuvanje autohtonog voćarskog gen fonda.
"Najbolji način da se autohtono voće očuva jeste njegovo održivo korištenje, što podrazumijeva umnožavanje, odnosno kalemljenje, proizvodnju sadnica i sadnju tih sadnica na našim parcelama, dvorištima i imanjima. Za razliku od ratarskog ili povrtarskog gen fonda koji se čuva tako što se sjeme deponuje u hladne komore na dugotrajno čuvanje, autohtoni voćni sortiment se najbolje čuva tako što se kalemi, razmnožava i sadi", objašnjava Ristić, dodajući da su upravo u okviru ove škole učenici OŠ "Desanka Maksimović" iz Dragočaja imali priliku kalemiti autohtone šljive i autohtone jabuke.
"Neke od najljepših domaćih sorti šljiva su kasijevača, mađarica, turgulja, nebožica, a od jabuka tu su petrovača, zelenika, krompiruša, kanada i druge", govori Ristić.
Pored praktičnog dijela, polaznici škole kalemarstva usvajali su i teorijsko znanje koje im je prenosio profesor Ljubomir Radoš, a učenicima su predstavljeni i smjerovi koje nudi Poljoprivredni fakultet u Banjaluci.
"Želja nam je da mlađe populacije animiramo da jednog dana izaberu svoju struku, a voljeli bismo da ta struka bude upravo poljoprivredna proizvodnja, jer je ona nosilac privrede svake zemlje, pa i naše", kaže Ristić za "Nezavisne novine".
Kako ističe, ranije se u Srpskoj proizvodilo mnogo više sadnica jer je voćarska proizvodnja prije više od decenije bila intenzivna i omasovljena.
"Danas je to mnogo manje, ali nadamo se da će se u budućnosti mlađe generacije zainteresovati za bavljenje voćarstvom, pogotovo proizvodnjom domaćih autohtonih sorti jer su one dosta otpornije. Upravo je bit u uzgajanju domaćih sorti jer su one otpornije i nisu toliko podložne uticaju i napadu štetočina. Ne zahtijevaju tolike tretmane prskanja, a to je ono što želimo izbjeći. Želimo stvoriti voćarsku proizvodnju koja ne podrazumijeva involviranje toliko hemijskih inputa. To je jedan vid ekološke proizvodnje", priča on, dodajući da se osim kalemljenja u proljeće voće može kalemiti i u avgustu.
Školi kalemarstva zajedno sa učenicima prisustvovao je i direktor škole Srđan Bogdanović, koji je istakao da je značajno da mladi kroz praksu vide i nauče kako se kalemi voće.
"Bitno je da naši učenici imaju doticaja sa poljoprivrednom proizvodnjom i da iz prve ruke shvate njen značaj. Takođe, važno je da shvate koji su resursi naše Republike Srpske i kako preko znanja mogu doći do određenog profita. Ljepše je našu zemlju obrađivati, a i plodovi su slađi sa naše zemlje", rekao je Bogdanović za "Nezavisne novine".
Kako ističe, volio bi da škola kalemarstva postane tradicija, a polaznici škole nakon naučenih lekcija kući su se vratili sa sadnicama domaćih sorti.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.