BANJALUKA - Udruženje voćara Republike Srpske i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede pokrenuli su izradu Strategije razvoja voćarstva. Na dokumentu će raditi tim od 12 stručnjaka, a među prioritetima su navodnjavanje, zaštita zasada i rejonizacija proizvodnje, odnosno utvrđivanje područja koja su najpogodnija za uzgoj pojedinih vrsta voća.
Zašto se smanjuju površine pod voćem?
Prvi radni sastanak održan je u resornom ministarstvu. Broj proizvođača i površine pod voćem smanjuju se već desetak godina, a među razlozima su nedostatak radne snage, visoki troškovi proizvodnje, konkurencija iz uvoza i klimatske promjene. Predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske Dragoja Dojčinović kao posebno štetne izdvaja kasne proljećne mrazeve i sušu.
Prema Dojčinovićevoj procjeni, navodnjava se oko 12 odsto voćnjaka, dok je oko petine zasada pod protivgradnim mrežama. Ukazao je i na to da postojeće akumulacije često presuše upravo u mjesecima kada je voćarima voda najpotrebnija.
Dojčinović kaže da je prije desetak godina pokrenut projekat navodnjavanja voćnjaka u Potkozarju, ali da nije završen jer je novac preusmjeren za druge potrebe. Ovogodišnja suša, ocijenio je, ponovo je pokazala koliko proizvođače košta nedostatak vode. "Bez navodnjavanja nema voćarske proizvodnje", istakao je.
Šta bi rejonizacija značila za voćare?
Radnu grupu vodi profesor Zoran Keserović s Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, koji je radio i na strategiji razvoja voćarstva u Srbiji. Kao primjer zašto je važan izbor mjesta za podizanje zasada naveo je sadnju maline u vojvođanskoj ravnici. Rejonizacijom bi se odredilo gdje pojedine vrste i sorte imaju najbolje uslove za uzgoj, uzimajući u obzir klimu, zemljište i dostupnost vode.
Keserović smatra da proizvođači treba bolje da se udruže, da se povećaju kapaciteti za preradu voća i smanje troškovi proizvodnje. Među predloženim ulaganjima su nove akumulacije i sistemi za navodnjavanje. Profesor predlaže i da se razmotre mreže drugih boja, jer su, kako navodi, prošle godine ožegotine zabilježene i na plodovima zaštićenim protivgradnom mrežom, navodi RTV-KD.
Koje se još mjere razmatraju?
Keserović je najavio da će tražiti da se u podsticaje u Republici Srpskoj uvrsti i nabavka protivgradnih topova. Kao primjer naveo je Srbiju, gdje se, prema njegovim riječima, koristi oko 20 takvih uređaja, po cijeni od oko 32.000 evra. Svjetska meteorološka organizacija navodi da i dalje nedostaju naučni dokazi o djelovanju protivgradnih topova na nivou oblaka.
Dojčinović očekuje da strategija uvaži potrebe proizvođača i drugih učesnika u sektoru. Izrada je u početnoj fazi, a rok za usvajanje dokumenta zasad nije naveden.