Dok su pčelari u Hercegbosanskom kantonu tokom ljeta upozoravali na slabe prinose meda zbog dugotrajne suše i nepovoljnih vremenskih uslova, livanjski franjevac fra Goran Barešić ove je godine ostvario znatno drugačiji rezultat. Iz 45 košnica izvrcao je oko 1.300 kilograma meda, a za njegov kvalitet osvojio je i zlatno priznanje.
Pčelari iz Livna i Tomislavgrada još su u avgustu upozoravali na posljedice suše, navodeći kako su pojedini proizvođači dobijali svega dva do tri kilograma livadskog meda po košnici.
Ni fra Goran ne osporava da je godina bila nepovoljna za pčelarstvo, ali je uprkos svemu ostvario rezultat koji smatra veoma dobrim i za uspješnije godine.
Matica ključ uspjeha
Razlog prvenstveno vidi u kvalitetu pčelinjih matica, čijem je uzgoju posljednjih godina posvetio posebnu pažnju.
"Matica je sve", istakao je fra Goran za Fenu, pojasnivši kako od njenog kvaliteta u velikoj mjeri zavise razvoj i snaga pčelinje zajednice, a time i mogućnost ostvarivanja dobrih prinosa meda.
Važnu ulogu u tome imala je saradnja s dugogodišnjim livanjskim pčelarom Zoranom Sušom. Zajedno su počeli tražiti načine kako poboljšati osobine pčelinjih zajednica, te su prije dvije godine iz Austrije nabavili selekcionisane matice.
Riječ je o maticama koje se tokom više godina biraju prema poželjnim nasljednim osobinama, među kojima su manja sklonost rojenju, mirnoća pčela i sposobnost zajednica da prikupe veće količine meda.
Fra Goran objašnjava kako upravo rojenje može biti jedan od razloga slabijih prinosa. Kada dio pčela napusti košnicu, zajednica gubi snagu potrebnu za prikupljanje nektara, posebno ako se to dogodi neposredno prije glavne medonosne paše.
Nakon nabavke matica iz Austrije nastavili su njihov uzgoj u pčelinjaku u mjestu Lištani, relativno izdvojenom od drugih pčelinjaka, gdje su nastojali obezbijediti povoljnije uslove za oplodnju novih matica.
Koliko takav pristup može uticati na proizvodnju, prema riječima fra Gorana, posebno se pokazalo tokom ovogodišnje suše, kada su među pojedinim pčelinjim zajednicama zabilježene velike razlike u prinosima.
Navodi primjer zajednice sa selekcionisanom maticom koja je donijela čak 80 kilograma meda i nije se rojila, dok je druga, s uobičajenom maticom, prikupila jedva dovoljno za vlastite potrebe, a pritom se i izrojila.
Izazovi pčelarstva
Fra Goran naglašava kako pčelarstvo, uprkos svemu navedenom, ostaje nepredvidivo i da ni primjena istih postupaka ne garantuje jednak rezultat svake godine.
"U pčelarstvu je tako da vi svake godine radite isto. Jedne godine ćete dobiti ekstra rezultate, iduće godine sve ste isto uradili, a rezultata nigdje", kaže fra Goran.
Uz nastojanje da poveća prinose, fra Goran posebnu pažnju posvećuje zdravlju pčela i kvalitetu meda.
Jedan od izazova u pčelarstvu predstavlja varoa, nametnik protiv kojeg se koriste različiti preparati. Fra Goran izbjegava hemijska sredstva za njeno suzbijanje, te pčele tretira biljnim preparatima.
"Pravimo čaj od pelina i borovih iglica, to kuvamo i taj čaj dajemo pčelama", objašnjava fra Goran.
Takav pristup povezuje sa svojim shvatanjem pčelarstva, u kojem briga o pčelinjim zajednicama ima prednost nad samom količinom proizvedenog meda.
Prema njegovim riječima, razlikuje pčelare koji se prvenstveno brinu o pčelama od onih kojima je najvažnija proizvodnja.
"Pčelari se brinu da su pčele dobro, pa ako donesu nešto, dobro je. A ako ne donesu, nek' one imaju za sebe, i to je to", kaže fra Goran.
Svake godine zlatna medalja
Zanimljivo je da se fra Goran pčelarstvom bavi tek četiri godine. Prije toga, kako sam priznaje, nije imao nikakvog iskustva s pčelama.
Prve korake napravio je uz pomoć Josipa Gele, koji ga je upoznao s osnovama pčelarenja, nakon čega je nabavio osam košnica.
Znanje je postepeno nadograđivao vlastitim iskustvom i savjetima iskusnijih pčelara, a sve je to rezultiralo brojnim priznanjima. Od početka bavljenja pčelarstvom svake je godine osvajao zlatnu medalju na ocjenjivanjima kvaliteta meda.
Iako je ove godine imao oko 120 košnica, med je vrcao iz njih 45, dok su ostale uglavnom služile za uzgoj matica i razvoj mladih pčelinjih zajednica.
Iskustvo sa selekcionisanim maticama uvjerilo ga je da za dobar prinos nije neophodno imati veliki broj košnica, pa ubuduće planira smanjiti pčelinjak na najviše 50 košnica, te se više usredsrediti na kvalitet pčelinjih zajednica nego na njihovu brojnost.
Pročitajte još:
