TREBINJE - Maslinari trebinjske regije Popovo polje ove godine imaće rekordni rod maslina, jer, kako kažu u porodici Ćuk, koja već dvije i po decenije polako povećava svoje zasade u selu Veličani, po stablu će imati i po 20 kilograma ploda.
Šta je doprinijelo dobrom rodu maslina u Veličanima?
- Navodnjavanje kap po kap: Obezbijedilo je vodu tokom dugog sušnog perioda.
- Višegodišnji zasadi: Značajan broj stabala star je između 20 i 25 godina.
- Različite sorte: Porodica uzgaja Oblicu, Lastovku, Istarsku bjelicu i druge sorte.
- Oprašivači: Prema riječima porodice, imali su dobre uslove za oprašivanje.
- Kalemljenje: Dio starijih stabala Oblice prekalemljen je na Levantinku.
- Dugogodišnje iskustvo: Porodica gotovo 25 godina prilagođava uzgoj lokalnim uslovima.
Šta je tajna dobrog roda?
Oni i ne kriju tajnu dobrog roda, jer je, kako kaže Neđo Ćuk, sve u navodnjavanju, s obzirom na to da su ove godine i maslinjaci i vinogradi imali dovoljno vode, sistemom "kap po kap".
"Imali smo zaista dugačak period sušnog ljeta i dugotrajnu vrućinu, ali je navodnjavanje održalo dobar rod, pa su i vinogradi i maslinjaci dali optimum po svim parametrima", kaže Neđo, dodajući da je značajan broj njihovih maslina starosti od 20 do 25 godina, što ih svrstava u najstarije zasade maslina u trebinjskoj opštini.
S obzirom na to da je Popovo polje poznato po uzgoju vinove loze i autohtonih hercegovačkih žitarica, bojažljivo su počeli ulagati u masline, bez ičije pomoći.
Strah od neuspjeha
"Kada si već prvi u nekom poslu - postoji i taj strah od neuspjeha, pa smo ispočetka bili oprezni, ali je danas naše zadovoljstvo veće kada smo vidjeli da smo opravdali investiciju navodnjavanja", dodaje Neđo.
Sada porodica Ćuk na prostoru od oko pola hektara, na nekoliko parcela, ima više od 120 stabala maslina, zasađenih od 2001. do prošle godine.
Neđina snaha Svetlana dodaje da su najprije zasadili prve uzgojne reznice kod kuće prije dvije i po decenije.
Stogodišnja stabla sorte oblice
"Stogodišnja stabla sorte oblice mogu se pronaći u ovom dijelu Popovog polja, pa smo odatle uzimali i prve reznice za ožiljavanje, usput se učeći na sopstvenim greškama. Zatim smo došli do prvih uvoznih sorti, pretežno italijanskih, a imali smo i dobre oprašivače, tako da je rod bio dobar, a mi smo ga navodnjavanjem uspjeli održati, tako da danas imamo pristojan rod sa skoro 20 kilograma po stablu lastovke ili istarske bjelice", dodaje ona.
Dodaje da je njen suprug Manojlo njihove najstarije oblice djelimično prekalemio na levantinke, tako da one, u srodništvu, na jednom stablu, daju izvanredne rezultate.
Manojlo, međutim, dodaje da su sva ta ožiljavanja, kalemljenja, sadnja novih sorti, proizvodili i uspone i padove u njihovom maslinarenju, tako da su i oni sami prošli kroz mnoštvo kolebanja i neizvjesnosti za ovih 25 godina.
Maslina ti je ko majka
"Naša je velika porodična sreća da se i u našem slučaju maslinarstva potvrdila tačnom jedna stara narodna poslovica koja kaže: Maslina ti je ko majka - kada god odeš od nje možeš joj se vratiti kada god hoćeš i dobiti ponovo plodove svog rada, a loza ti je ko žena - ako jednom odeš - ne vraćaj se više."
Tako smo nekako i mi, za ovih 25 godina, živjeli sa našim maslinama, često lutajući i gubeći samopouzdanje. Bili su to pionirski počeci kojih se sada prisjećamo, ali svjesni da smo postigli značajan uspjeh i došli do dobrih rezultata u proizvodnji maslinovog ulja", dodaje Manojlo.
Pozivajući se ponovo na narodnu mudrost koja kaže da će maslinu malo iskoristiti onaj ko je sadi, već je to trud za unučad, on dodaje da se nada da će potomci, ako budu htjeli, sigurno biti uspješniji od njih barem za onoliko koliko im preci budu ostavili.
U porodici Ćuk nemaju poteškoća sa prodajom, ni maslina, ni maslinovog ulja, ali ni ostalih svojih poljoprivrednih proizvoda, jer sve prodaju na štandu ispred svoje kuće u Veličanima, dok jedini problem koji za sada imaju predstavlja taj što maslinovo ulje cijede u Federaciji BiH, nadajući se da će uskoro i Trebinje imati svoju uljaru.