Peršun je dobar kao diuretik i kao biljka s antikancerogenim dejstvom. Upravo ga dobra otpornost preporučuje za nezaobilaznu kulturu u plastenicima tokom zime.
Može da se sije i u martu i aprilu, i ostavi tokom zime u plastenicima, savjetuje "Agroklub".
Radi se o vrlo zdravoj dvogodišnjoj biljci, mada ga većina povrtara drži jednu godinu u bašti ili plasteniku, koja je bogata vitaminima A, B i C vitaminom, kao i gvožđem, kalijumom i kalcijumom.
Dobro pripremiti zemljište
Ako nema izuzetno niskih temperatura, bere se cijele zime, a biljke koje ostanu vani, čak i ako su pokrivene snijegom, počnu s rastom listova čim temperature porastu iznad 10 stepeni.
Najčešće se, u plastenicima, gaji lišćar, dok je i korijenaš popularan zbog bijele boje i dužine koja može da iznosi i do 30 centimetara.
Peršun voli usitnjeno, dobro drenirano zemljište, bez previše vlage. Sije se na dubinu od 2-3 centimetra, s razmakom u redu i između redova, po 30 centimetara. Treba mu duže vremena za berbu, više od dva mjeseca, jer sporo klija. Niče na temperaturama od dva stepena pa naviše. Ne podnosi zbijeno i kiselo zemljište.
Pročitajte još:
Sjeme se prije sjetve može namočiti u vodi u kojoj je potopljena kopriva ili čaj od kamilice. Voli sunčane položaje zbog čega je dobro ako je plastenik na osunčanom položaju.
Dobro uspjeva na mjestima ako je prije njega uzgajan paradajz, paprika, grah, kukuruz ili kupusnjače, a slabije, ako je prije njega bila mrkva i salata. Iako se smatra da luk nije dobra predkultura, u praksi se dešava da peršun dobro raste zajedno s lukom. I špinat ga dobro podnosi i mogu se sijati zajedno.
Provjetravati plastenike
Nakon sjetve poželjno je navodnjavati redove, barem dva puta sedmično, kako bi se ostvario bolji kontakt sjemena sa zemljom i brže nicanje. Desetak dana nakon sjetve može se dodati neorgansko ili organsko đubrivo s više azota.
Biljke, kad formiraju lisnu masu, dobro reaguju na tretmane s organskim preparatima, od koprive, gaveza, kamilice, pelina, pa do mlijeka i sode bikarbone. Tada će ih mnogo teže zadesiti bolesti poput pepelnice ili pjegavosti, koje, i kada se pojave, ne prave veliku štetu ako se zaraženi listovi na vrijeme otkinu i izbace iz plastenika.
Za prevenciju bolesti najvažnije je manje vlage u plasteniku, tj. redovno provjetravanje i optimalna količina vode.
Dovoljan je jedan tretman u dvije sedmice i provjetravanje kako ne bi došlo do bolesti. Redovno čupati korove oko biljaka peršuna.
Što se tiče berbe, listovi se režu do desetak centimetara visine, zbog ponovnog obnavljanja biljaka, a nakon svake berbe, treba pustiti navodnjavanje.