Moto sport

Formula 1 slavi svoju 1000. trku

Formula 1 slavi svoju 1000. trku
Foto: Tanjug/AP | Formula 1 slavi svoju 1000. utrku
N.N.

Formula 1 će ovog vikenda obilježiti vrijednu obljetnicu. Treća utrka ove sezone, VN Kine koja se vozi u Šangaju, biće njena hiljadita trka!

Od prve utrke u Silverstonu, preinačenom aerodromu iz Drugog svjetskog rata u ruralnom dijelu Engleske, do ovog vikenda i 1.000. trke na 240 miliona dolara vrijednoj stazi u Šangaju, Formula 1 je prešla dugačak put.  

U Silverstonu je održana prva trka prije 69 godina i VN Velike Britanije je ostala, uz VN Italije, jedina trka koja je prisutna cijelo vrijeme u kalendaru Formule 1, a VN Kine jedna je od mlađih utrka, prva je vožena 2004. i ona sada slavi svoju 15. godinu.

Kroz 70 godina Formula 1 je posjetila 32 zemlje na pet kontinenata, a ulična utrka u Vijetnamu biće najnovija postaja sljedeće godine. 

Italijan Đuzepe  'Nino' Farina pobjednik je te prve utrke F1 svjetskog prvenstva koja je održana 13. maja 1950. i četiri mjeseca kasnije je uzeo naslov svjetskog prvaka kod kuće. Za poređenje, takmičarska sezona sada traje dvostruko duže nego tada. 

Mihael Šumaher drži rekord sa sedam naslova svjetskog prvaka, a zanimljivo je da je njegova zadnja pobjeda postignuta baš na stazi u Šangaju gdje se vozi 1.000. utrka, i to 2006. On je takođe rekorder s 91 pobjedom u Formuli, a iza njega su Luis Hamilton sa 74 i Sebastijan Fetel sa 52.

Kada je bio na vrhuncu karijere, Nijemac je sumirao čar ovog sporta...

"Svake godine nađemo nešto novo i budemo brži, to je Formula", kazao je svojevremeno Šumaher koji je prije nešto više od pet godina pao na skijanju i teško se povrijedio.

Jedan od Šumaherovih bivših timskih kolega iz Ferrarija, Brazilac Rubens Barikelo, rekorder je po broju utrka na kojima je startao, ali on, nažalost, nije uspio osvojiti nijedan naslov svjetskog prvaka u 18 godina dugoj karijeri.

Argentinac Huan Manuel Fađo je dominirao prvo desetljeće Formule 1 osvajanjem pet naslova svjetskog prvaka u sedam sezona od 1951. Njega su naslijedili u 60-ima višestruki svjetski prvaci Australijanac Džek Brabam te Britanci Džm Klark, Grem Hill i Džeki Stjuart.

Tokom 70-ih Formulu je obilježilo rivalstvo između Britanca Džejmsa Hunta i Austrijanca Nikija Laude, a u 80-ima su se pojavili velikani Francuz Alain Prost i legendarni Brazilac Airton Sena, prije nego što je Šumaher započeo svoju dominaciju sredinom 90-ih.

Više od 20 vozača od njih ukupno 772, koliko ih je startalo na svim utrkama, poginulo je za volanom, uključujući i Sennu i Austrijanca Rolanda Racenbergera 1994. na VN San Marina.

Njihova pogibija je uzrokovala opsežne promjene s ciljem poboljšanja sigurnosti i rezultat toga je bilo da ni jedan vozač nakon toga nije poginuo do 2015. Tada je od posljedica povreda glave zadobivenih na VN Japana 2014. preminuo Francuz Hules Bianki.

Ferrari je jedini konstruktor koji se natjecao na svim svjetskim prvenstvima i ima rekordnih 16 naslova otkako je uvedeno prvenstvo za konstruktore 1958. kao Međunarodni kup za proizvođače Formule 1.

Prvi pobjednik je bila britanski tim Vanwall i Evropljani su dominirali s trojkom britanskih konstruktora - Williams (9 naslova), McLaren (8) i Lotus (7). Slijedi ih Mercedes s pet naslova, dok je austrijski Red Bull pod Sebastienom Vettelom osvojio četiri naslova od 2010. do 2013.

I sada, 70 godina kasnije, između Formule nekada i Formule danas velika je razlika, i to ona novčana. Organizaciju Formule 1 je za osam milijardi dolara 2017. kupio američki medijski gigant Liberty Media i njene su dionice na Wall Streetu, što je dugačak put od početaka kada su proizvođači guma i motornih ulja besplatno svojim proizvodima snabdijevali učesnike utrka u zamjenu za logo na odijelu vozača. 

(index.hr)

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije