Auto zanimljivosti

Pratite nas na Google news

Da li se isplati sipati benzin od 98/100 oktana?

Da li se isplati sipati benzin od 98/100 oktana?
Foto: N.N. | Da li se isplati sipati benzin od 98/100 oktana?
N.N.

"Sipao sam benzin od 100 oktana i auto mi sad ide kao mećava!“ – da li ste nekada čuli ovakvu izjavu? Verovatno jeste. A da li vjerujete da visokooktanski benzin stvarno tako djeluje na automobil? Priča nije crno-bijela, pa moramo da se potrudimo da objašnjavamo što jednostavnije kako ne bismo samo unijeli dodatnu konfuziju.

Zablude u vezi oktana

Prvo da razjasnimo čestu zabludu - viši oktanski broj nam ne govori da je neko gorivo „jače“, čistije ili kvalitetnije. Ne znači ni da ima veću energetsku vrijednost, pa da zbog toga automobil može da razvije veću snagu.

Šta je to oktanski broj?

Oktanski broj nam govori koliki pritisak benzin može da izdrži prije nego što se (nekontrolisano) zapali, odnosno „detonira“. Drugim riječima, oktanski broj označava otpornost benzina na samozapaljenje kada smješa benzina i vazduha počne da se sabija u cilindru dok se klip kreće na gore. Ova smješa ne smije da se zapali „samoinicijativno“ prije nego što svjećica baci varnicu.

Da li u auto koji je predviđen za 95 oktana mogu da sipam benzin od 98 ili 100 oktana?

Možete slobodno. Neće biti apsolutno nikakvih problema.

Da li u auto koji je predviđen za 98 ili 100 oktana mogu da sipam benzin od 95 oktana?

Možete slobodno. Kompjuter koji kontroliše motor će prepoznati da ste sipali gorivo sa manje oktana nego što bi trebalo i prilagodiće rad motora – tj. zaštitiće ga od samozapaljenja smješe u cilindrima. U tom slučaju motor će razvijati manju snagu i obrtni moment.

Zašto je važan oktanski broj?

Zato što smješa benzina i vazduha u cilindru ne smije da se zapali prije nego što je svjećica zapali varnicom. Tada smješa počinje ravnomerno da sagorijeva i da gura klip nadole. Od varnice kreće „front“ sagorijevanja, kao što su konstruktori i predvidjeli.

Međutim, ako dođe do samozapaljenja, odnosno detonantnog sagorijevanja prije nego što je svjećica bacila varnicu ili u istom trenutku, javlja se više tačaka odakle se šire „frontovi“ sagorjevanja, pa se u cilindru razvijaju viši pritisci i temperature koji imaju razne negativne efekte na sve dijelove motora.

Kada motor tako radi, obično se čuje specifično „kliktanje“, lupkanje i slični zvukovi.

Da li će moj automobil imati više snage ako mu natočim benzin od 98 ili 100 oktana?

Ukoliko je motor vašeg automobila predviđen da radi na benzin od 95 oktana, neće doći do povećanja snage, pošto, kako smo već objasnili oktani ne označavaju količinu energije u gorivu. Međutim, možda i hoće...

Sad mi više ništa nije jasno...

Stvar je u tome da su savremeni motori u mogućnosti da se prilagođavaju benzinu različitih oktanskih vrijednosti.

Zašto onda motor koji koristi benzin od 100 oktana razvija veću snagu?

Uzmimo određenu količinu smješe vazduha i goriva. Što je sabijemo u manju zapreminu, to ćemo njenim sagorijevanjem moći da „izvučemo“ više kinetičke energije koja gura klip, a koji preko klipnjače, radilice i još nekih „čuda“ tjera točkove da se okreću. Fizičari i mašinci vjerovatno prevrću očima na ovakvu definiciju, ali šta da radimo...

Zato motori koji imaju viši kompresioni odnos (stepen kompresije) mogu bolje da iskoriste energiju goriva i da razviju veću snagu iz iste količine goriva u odnosu na motor sa nižim kompresionim odnosom. Naravno, nije sve tako jednostavno...

Šta je to kompresioni odnos (ili stepen kompresije)?

Kompresioni odnos ili stepen kompresije – to je odnos zapremine (slobodnog prostora) u cilindru kada je klip na najnižoj tački (donja mrtva tačka) i kad je na najvišoj tački (gornja mrtva tačka). Što je kompresioni odnos viši, motor može da izvuče više korisne energije iz goriva – da se tako izrazimo...

Da li će moj auto imati više snage ako sipam benzin od 98 ili 100 oktana?

Savremeni motori mogu da se prilagođavaju različitim oktanskim vrijednostima benzina. U zavisnosti od toga kakav je motor, odnosno kako mu je konstruisan sistem kontrole rada ventila, ubrizgavanja i paljenja, kao i mogućnosti kompjutera da na osnovu raznih parametara kontroliše rad motora u zavisnosti od režima vožnje i oktanske vrijednosti goriva, određeni motor će moći da dobije više snage iz visokooktanskog benzina.

Djeluje komplikovano i jeste komplikovano. Nemoguće je bez mjerenja na dinamometru reći koliku će snagu određeni automobil razvijati sa benzinom od 95 oktana, a koliko sa benzinom od 98 i 100 oktana.

Situaciju dodatno komplikuje i to što neki stručnjaci kažu da motor mora duže da radi na visokooktanski benzin da bi se kompjuter u potpunosti „navikao“ na njega i da tek tada taj konkretan motor može na osnovu sopstvenih mogućnosti da izvuče maksimalan potencijal iz visokooktanskog benzina.

Po istom principu, ako se u savremen motor koji je predviđen za 100 oktana natoči benzin od 95, kompjuter koji kontroliše rad motora će prilagoditi njegov rad kako bi zaštitio motor, ali će zbog toga doći do pada snage i obrtnog momenta.

Kako se to motor prilagođava različitim oktanskim vrijednostima goriva?

Pošto je visokooktanski benzin otporniji na samozapaljenje (detonaciju), pruža mogućnost kasnijeg paljenja svećicom, odnosno postizanje većeg pritiska (ili kompresije - ne kompresionog odnosa/stepena, pošto su to dvije različite stvari).

Tako, pošto je u cilindru postignut veći pritisak prije nego što se gorivo zapalilo, dolazi do efikasnijeg iskorišćenja goriva.

Naime, recimo da bi u teoriji svjećica trebalo da baci varnicu kada klip dođe u gornju mrtvu tačku, odnosno kada se zaustavi i treba da krene na dole, kako bi zapaljena smješa goriva i vazduha svom silinom potisnula klip. 

Međutim, u praksi ta smješa ne može da sagori trenutno - varnica svjećice zapali smješu u svojoj neposrednoj blizini, a zatim se odatle širi front sagorijevanja, uz rast pritiska i temperature. Pošto se klip kreće velikom brzinom, dok bi to sagorijevanje dostiglo dovoljnu silinu, klip bi već „odjurio“ dole.

Zato se sistem paljenja podešava tako da svjećica baci varnicu prije nego što klip stigne u gornju mrtvu tačku. Taj trenutak bacanja varnice treba precizno da se odredi kako bi smješa u potpunosti sagorjela, dobio se maksimalni pritisak koji će potjerati klip nadole i da se pritom izbjegnu razni negativni efekti.

Pri nižem broju obrtaja pomjeranje ugla pretpaljenja je manje, dok je pri višem broju obrtaja veće. Inače, pošto je riječ o kružnom kretanju, to vremensko pomjeranje trenutka paljenja, odnosno kako ga zovemo pretpaljenja, izražava se u stepenima uglova obrtanja radilice (koljenastog vratila ili osovine razvodnika paljenja). Zato koristimo izraz ugao pretpaljenja.

Optimalan ugao paljenja različit je za benzin različitog oktanskog broja, ali zavisi i od režima rada motora i opterećenja. Stoga trenutak u kojem će se pojaviti varnica na svjećici, odnosno ugao pretpaljenja, treba da se mijenja u skladu sa trenutnim uslovima.

Nećemo sad ulaziti u to pri kojim režimima je bolje ranije pretpaljenje, a pri kojima kasnije. Mi samo želimo da imamo optimalni trenutak paljenja smješe u cilindru, kako bi se najefikasnije iskoristila energija kontrolisanog sagorijevanja te smješe, a da pritom ne dođe do pojave prevelikog pritiska ili temperature koji ubrzavaju habanje, odnosno oštećenje raznih dijelova motora.

Naravno, efikasnost iskorišćenja energije benzina zavisi i od brojnih drugih faktora, među kojima su osnovna konstrukcija motora (oblik komore sagorijevanja i čela klipa, položaj svjećice u komori, odnos širine i visine radne zapremine cilindra, broj ventila…), sistem kontrole upravljanja ventilima... U zavisnosti od proizvođača motora, postoje zaista brojne varijacije na ovu temu.

Kod savremenih motora postoje senzori koji registruju pojavu detonacija. Oni šalju tu informaciju kompjuteru, koji zbog toga mijenja ugao pretpaljenja. Dakle, počne li senzor da detektuje detonacije, promijeniće se trenutak kada dolazi do paljenja smješe kako bi se preduprijedila detonacija, odnosno samozapaljenje goriva.

Inače, kompjuter se trudi da stalno drži motor na samoj granici pojave detonacija kako bi se izvuklo što više snage (energije). Zato, kada se natoči visokooktansko gorivo, opasnost od detonacija je znatno manja, pa će se kompjuter prilagođavati tom gorivu, odnosno mijenjati ugao pretpaljenja (trenutak bacanja varnice).

Da li je visokooktansko gorivo kvalitetnije?

Mnoge vozače zbunjuje to što se visokooktanski benzin obično reklamira kao kvalitetnije aditivirano gorivo, koje donosi bolje performanse i nižu potrošnju, pa vozači često imaju nerealna očekivanja. Ukratko - visokooktanski benzin može, ali i ne mora da bude kvalitetniji u smislu nižeg sadržaja raznih neželjenih supstanci u njemu, kao i prisustva aditiva koji imaju razne pozitivne efekte po motor.

Ni uputstva za upotrebu automobila nisu od velike pomoći (ili jesu?)

Uzmimo kao primjer Hyundai i10 iz 2008. godne. U njegovom uputstvu se kaže da treba da se koristi bezolovni benzin oktanske vrijednosti 95 ili više oktana. Dakle, 95 je minimum, a vlasnik može slobodno da sipa benzin od 98 ili 100 oktana.

Međutim, takođe piše da može da se koristi bezolovni benzin oktanske vrijednosti od 91 do 94 oktana, ali da će se to negativno odraziti na performanse motora. Nigdje se ne precizira da li će i koliko poboljšanje donijeti visokooktanski benzin, niti koliko će benzin sa manje od 95 oktana uticati na smanjenje snage ili obrtnog momenta.

Da li benzin od 98 ili 100 oktana smanjuje potrošnju goriva?

Neki vozači se kunu da im se smanjila potrošnja nakon što su počeli da koriste benzin od 100 oktana, ali isto kao što je slučaj sa snagom i obrtnim momentom, ne može da se donese nikakav zaključak dok se ne obavi ozbiljno testiranje.

Šta kažu prodavci visokooktanskog goriva?

Jedan od domaćih lanaca pumpi kaže da njihov benzin od 100 oktana ima aktivne komponente koje obezbjeđuju efikasniji rad motora, poboljšavaju mu performanse i čine ga dugovječnijim. Navodi se povećanje snage motora do 7%, do 10% snažnije ubrzanje pri visokim brzinama i povećanje obrtnog momenta do 5%.

Drugi samo navode iste ili slične pozitivne efekte, ali bez procenata ili drugih podataka.

Visokooktanski benzin pomaže i motorima stare generacije u određenim uslovima

Mogućnost da dođe do detonacija veća je kada je motor u niskim obrtajima, a vozač oštrije pritisne papučicu gasa. U takvoj situaciji može da se primijeti prednost benzina od 100 oktana u odnosu na onaj od 95 oktana. Naravno da nikada ne treba oštro ubrzavati iz niskih obrtaja kada smo u višem stepenu prenosa, ali činjenica je da mnogi vozači to rade.

Možda upravo takvi vozači, pošto primijete da visokooktansko gorivo „briše“ posljedice pogrešnog stila njihove vožnje, iako oni toga uopšte nisu svjesni, najviše tvrde da su odmah primijetili veliku razliku u snazi motora kada koriste benzin od 100 oktana.

Slična je situacija i kada je automobil ozbiljnije opterećen, ide uzbrdo ili vuče prikolicu, a ako je pritom riječ o slabijem atmosferskom benzincu čiji vlasnik nije svjestan da jednostavno mora da ga potjera u više obrtaje, eto savršenog scenarija za pojavu detonacija u motoru. One se manifestuju karakterističnim kliktanjem/kuckanjem, za koje se često kaže da lupaju ventili.

Stariji motor koji ma neke probleme u funkcionisanju takođe može pozitivno da reaguje na benzin sa višim oktanskim brojem. Međutim, korišćenje visokooktanskog benzina u tom slučaju nije rješenje.

Zaključak

Ako vaš auto ima motor starije generacije, nema potrebe da kupujete visokooktansko gorivo. Kod savremenijih vozila, nema generalnog odgovora da li se isplati korišćenje benzina od 98 ili 100 oktana. 

Kod nekih motora će moći da se osjeti poboljšanje u svim uslovima rada, kod nekih samo kada je auto veoma opterećen i/ili pri veoma niskom broju obrtaja, a kod nekih vlasnik neće osjetiti nikakvu razliku u odnosu na benzin od 95 oktana.

Posebna priča su aditivi koji se po nepisanom pravilu dodaju u visokooktanski benzin, pošto oni kod nekih motora sa većom kilometražom napravljenom u teškim gradskim uslovima mogu vremenom da skinu naslage sa raznih komponenti i da tako dođe do „podmlađivanja“ motora.

(Polovniautomobili.com)

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije