Auto zanimljivosti

Istorija semafora: Prvi eksplodirao i ubio policajca

Istorija semafora: Prvi eksplodirao i ubio policajca
Foto: Ilustracija | Istorija semafora: Prvi eksplodirao i ubio policajca

Semafor danas služi kao uređaj za davanje svjetlosnih ili drugih vidnih signala, najčešće za regulisanje drumskog i željezničkog saobraćaja.

Boje ili znakovi koji se na njima nalaze izmjenjuju se i pokazuju kada, ko i gdje smije da prođe, a kada za to nema dozvolu. Tako su kroz istoriju spriječeni brojni sudari, ali i saobraćajni kolapsi dok nisu postojali saobraćajni znakovi i pravila. Današnji semafori su tehnološki na visokom nivou pa su neki potpuno kompatibilni s odvijanjem saobraćaja i prema potrebi pale, odnosno gase svjetla ili mijenjaju znakove ako je riječ o tramvajima.

Na primjer, postoje semafori s ugrađenim senzorima koji prate događaje u saobraćaju, a postoje i takozvani nagazni semafori čiji senzori su smješteni u asfaltu pa kada vozilo naiđe svjetla se na njima mijenjaju. Ali nekada to nije bilo tako, a evo ukratko kako je sve počelo.

Prvoj regulisanje saobraćaja zabilježeno je u Londonu 1722. godine. Tada su trojica saobraćajnih policajaca svojim tijelima davali prednost prolaska na popularnom London Brisžu. Vratimo se semaforima.

Njihova istorija ide i dalje nego što to mnogi misle, a rijetki znaju da se semafori najprije nisu koristili za regulaciju saobraćaja. Godine 1792., u vrijeme revolucionarnih ratova, francuski inovator Klod Šap osmislio je uređaj za optički prenos poruka sa jednoga mjesta na drugo. Činio ga je stub na kojemu je položaj mehanički pokretljivih dijelova u obliku ruke imao određeno značenje. Niz takvih semafora bio je postavljen širom Francuske i omogućavao je brz prenos poruka na velikim udaljenostima.

Razvojem žičane i radijske telegrafije potreba za njima nestaje, ali zbog sve većeg broja puteva vozila prenosnici poruka bivaju prenamijenjeni. Upravo se zbog toga s pravom mogu nazvati pretečom današnjih semafora.

Doduše, trebalo ih je malo prilagoditi pa se u Londonu 1868. godine koristio uređaj koji je danju funkcionisao mehaničkim signalima u obliku ruke, a noću crvenim i zelenim plinskim svjetiljkama. Iako se mislilo kako je takav sistem odlično rješenje saobraćajnih kolapsa, njegov radni vijek bio je kratak. Godinu dana kasnije, kao posljedica curenja gasa dogodila se eksplozija u kojoj je poginuo lokalni policajac koji je semaforom upravljao.

Novo rješenje čekalo se do 1912. godine, kada je svijetu predstavljen prvi električni semafor. Izumio ga je policajac Laster Vajr iz Solt Lejk Sitija, a koristio je samo crveno i zeleno svjetlo.

Osam godina kasnije (1920.) izumljen je trobojni semafor kakav poznajemo i danas, a konstruisao ga je policajac Vilijam Pots iz Detroita. Iste godine u Los Anđelesu je proizveden i instaliran prvi automatski regulator saobraćaja, a 1922. godine je izumljen cijeli sistem automatskih, međusobno povezanih semafora.

U Evropi se prvi električni, trobojni semafor pojavio 1922. godine u Parizu. Neki izvori tvrde kako je upravo takav semafor u Hrvatskoj prvi put postavljen u Požegi 1929. godine, ali i da je u Zagrebu zaživio 1959. godine. Ali u enciklopediji piše da se prvi semafor u Hrvatskoj pojavio 1941. u Rijeci, a Zagreb je svoj prvi moderan sistem regulacije saobraćaja dobio 1963. godine.

(Autostart.24sata.hr)  

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije