Kad kupujete polovan auto, sve je stvar povjerenja.
Međutim, ljudi u različitim zemljama mogu imati vrlo različite nivoe povjerenja u lokalno tržište vozila. Stručnjaci kompanije carVertical sproveli su istraživanje u 17 zemalja i anketirali 4500 osoba da bi utvrdili šta misle o prodavcima polovnih automobila.
Ispitanici je postavljeno pitanje da li vjeruju prodavcima polovnih automobila, da li misle da je bezbjedno kupiti polovno vozilo i da li očekuju da prodavci ispune svoja obećanja.
Britanci najviše vjeruju prodavcima
Kupci u centralnoj i zapadnoj Evropi imaju više poverenja u prodavce nego u istočnoj Evropi, gdje su prevare raznih vrsta češće.
Zemlje u kojima ljudi najviše vjeruju prodavcima su Velika Britanija (ocjena poverenja 122,2), Finska (120,4), Slovenija (109,7), Njemačka (109,4), Slovačka (107,5) i Republika Češka (106,4).
Međutim, imati veliko povjerenje u prodavce ne znači i da zaslužuju to povjerenje. U Velikoj Britaniji, kilometraža je premotana kod 14,5% automobila, što ukazuje na to da tržište polovnjaka nije transparentno. Pošto Britanci vjeruju prodavcima više nego ljudi u drugim zemljama, oni su možda podložniji prevarama.
Kako objašnjava Matas Buzelis, stručnjak za automobilizam i šef komunikacija kompanije carVertical, Velika Britanija se mnogo razlikuje od ostatka Evrope jer je tamo udio uvezenih polovnih automobila znatno manji.
"Zbog manjeg udjela uvezenih vozila na tržištu, u Velikoj Britaniji prekogranični uvoz polovnih automobila je manji. To znači da je rizik od nabavke automobila sa lažnom kilometražom možda manji, premda tržište Ujedinjenog Kraljevstva muče drugačiji problemi. Skriveni otpis i problemi sa neizmirenim finansiranjem mogu da dovedu do loših iskustava pri kupovini automobila na tom tržištu", Matas Buzelis.
Najniže povjerenje vlada u Istočnoj Evropi
Među zemljama sa srednjim povjerenjem su Francuska (102), Srbija (100,2), Letonija (94,5), Poljska (94,2), Italija (93,7), Hrvatska (93,3) i Rumunija (92,8). Čini se da su kupci u tim zemljama svjesniji postojanja nepoštenih prodavaca i da su oprezniji prilikom kupovine polovnjaka.
Najmanje povjerenje u prodavce je u Estoniji (88), Litvaniji (81,6), Mađarskoj (80,5) i Bugarskoj (79,5).
Te zemlje imaju dugu istoriju prevara u pogledu automobila. Mnogim vozilima je premotana kilometraža ili su učestvovala u težim nezgodama u prošlosti. Pošto su mnogi vozači u tim zemljama bili žrtve nepoštenih prodavaca, prosječno povjerenje je nisko.
Buzelis primjećuje da protok polovnih automobila uglavnom ide od zapada ka istoku. Obično se vozilima premota kilometraža kad dospiju u zemlju izvoza, a zatim se ponude na tržištu polovnjaka. Prodavci-prevaranti nude dobre cijene, ali često nauštrb istinitosti istorije vozila.
Milenijalci ne vjeruju prodavcima polovnih automobila
Prema istraživanju kompanije carVertical, 55% vozača koji znaju mnogo o tehničkim aspektima automobila vjeruje prodavcima. Međutim, ljudi sa manje znanja o automobilima obično imaju manje povjerenje (17,5%).
Ako je kupac vešt mehaničar, može da izbjegne automobile u lošem stanju, bez rizika po svoj džep. Osoba sa ograničenim znanjem o automobilima obično ne vjeruje prodavcima, jer ne može sama da pregleda vozilo i izbjegne lošu kupovinu.
Mlađa generacija je nepovjerljivija prema prodavcima. Svega 17,9% osoba starosti 25–34 godine vjeruje prodavcima polovnjaka, u poređenju sa 30,3% osoba starosti 35–44 godine. Jedno od mogućih objašnjenja je to što su milenijalci bolje informisani o prevarama sa automobilima i potencijalnoj šteti koju im može donijeti vozilo u lošem stanju.
"Mlađa generacija je takođe više navikla na savremen način kupovine stvari – preko interneta. Kupci obično mogu da vrate kupljen predmet ako ne ispunjava očekivanja ili ima nedostatke. Međutim, te mogućnosti nema sa polovnim automobilima u nekim zemljama, a cijela procedura je znatno komplikovanija. Možda to doprinosi odsustvu povjerenja", kaže g. Matas Buzelis.