Agrar

BiH pred uvođenjem zaštitnih mjera na uvoz mesa

BiH pred uvođenjem zaštitnih mjera na uvoz mesa
Foto: N.N. | BiH pred uvođenjem zaštitnih mjera na uvoz mesa
Mirsada Lingo Demirović

SARAJEVO - Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH ovih dana uputiće Vijeću ministara prijedlog Vlade Republike Srpske o uvođenju zaštitnih mjera na uvoz svježeg i rashlađenog goveđeg i svinjskog mesa, potvrdili su "Nezavisnim" u ovom ministarstvu.

Vijeće ministara bi, ukoliko to odluči predsjedavajući ovog tijela, već na narednoj sjednici moglo da razmotri ovaj prijedlog.

Ukoliko ovaj prijedlog bude usvojen, odluka o zaštitnim mjerama stupiće na snagu nakon što bude objavljen u "Službenom glasniku BiH", a rok je obično sedam dana od njenog donošenja.

Iz Ministarstva poljoprivrede RS "Nezavisnim" su prethodno rekli da su prijedlog uputili resornom ministarstvu na nivou BiH i da bi ga Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, već na prvoj narednoj sjednici mogao da obrazloži.

Vlada Republike Srpske usvojila je u četvrtak informaciju o stanju u proizvodnji i plasmanu junećeg i svinjskog mesa u Republici Srpskoj, koju je pripremilo Ministarstvo poljoprivrede.

Tom prilikom, kako je saopšteno, Vijeću ministara BiH predloženo je uvođenje zaštitnih mjera na uvoz svježeg i rashlađenog goveđeg i svinjskog mesa na osnovu Zakona o spoljnotrgovinskoj politici i na njemu zasnovanih Odluke o mjerama zaštite domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza, i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između EU i njenih država članica s jedne strane i BiH s druge strane.

Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, ranije je rekao da će, nakon što Vlada RS, odnosno nadležno entitetsko ministarstvo zatraže uvođenje zaštitnih mjera na uvoz određenih poljoprivrednih proizvoda, takav prijedlog uputiti na razmatranje Vijeću ministara.

"U proteklom periodu svjedočimo zahtjevima različitih udruženja poljoprivrednih proizvođača za uvođenjem prelevmana i povećanjem carinskih stopa na uvoz svježeg i rashlađenog junećeg i svinjskog mesa. No, takvi zahtjevi su nekredibilni jer je nedopustivo da udruženja predlažu inicijative, a da institucije na zajedničkom nivou donose odluke bez stavova institucija Republike Srpske i Federacije BiH. Neću dopustiti takvu vrstu avanture, niti želim da ignorišem entitetski nivo i stavove Vlade RS i nadležnog ministarstva Srpske", poručio je Košarac.

On je podsjetio da je sektor poljoprivrede u primarnoj ustavnoj nadležnosti RS i Federacije BiH, te da Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u tom kontekstu ima koordinirajuću ulogu, zbog čega Savjetu ministara ne želi da predloži bilo kakve odluke bez adekvatnih stavova nadležnih entitetskih institucija.

Stojan Marinković, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, za "Nezavisne" kaže da se poljoprivrednici godinama bore za to, te da je najgore što se oni bore da dokažu da je međunarodnim sporazumima, prije svega CEFTA i SSPom, omogućeno državama čija je proizvodnja ugrožena da uvedu zaštitne mjere, i to one koje smatraju neophodnim.

"Konačno su urodili plodom naš višegodišnji trud, molbe, dopisi, objašnjenja i, evo, prvi put smo na nekom istorijskom pragu da prva mjera zaštite domaće proizvodnje bude uvedena u BiH. Ovo je stvar stvarnog problema na terenu niske otkupne cijene koja je prouzrokovana prekomjernim uvozom s jedne strane, a s druge strane ogromnim padom potrošnje izazvanim pandemijom virusa korona.

Uvoz nije pratio pad potrošnje, tako da je teret svih padova u cijeni i otkupu pao na leđa primarnim proizvođačima  farmerima. Ovo je dobar znak i pokazivanje dobre mjere da se nešto uradi", kaže Marinković.

Dodaje da, prema podacima koje su u posljednjih mjesec i po dana prikupili u nekim dijelovima Republike Srpske poput Bijeljine, Brčkog i Gradiške, ima 16.500 tovnih svinja i oko 5.500 bikova koji su bili spremni za isporuku.

"Možda je manji dio toga našao tržište, i to po izuzetno niskoj cijeni od 1,5 ili 1,7 KM po kilogramu kada su u pitanju svinje, što je ispod svih mogućih normativa. Međutim, drugi dio je pristigao za klanje, tako da mislimo da se u ovom momentu ta brojka nije puno promijenila", kazao je Marinković, te dodao da su ovo podaci samo od velikih proizvođača, u koje mali nisu ubrojani, tako da se, prema procjenama, na tu količinu može dodati još 30 posto.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije