Agrar

Pratite nas na Google news

Cijena kilograma meda biće viša od 20 KM zbog slabih prinosa

Cijena kilograma meda biće viša od 20 KM zbog slabih prinosa
Foto: N.N. | Cijena kilograma meda biće viša od 20 KM zbog slabih prinosa
Dajana Vujatović

BANJALUKA, SARAJEVO - Prinosa meda u BiH ove sezone zbog nepovoljnih vremenskih uslova gotovo da nije ni bilo, tvrde pčelari, a sve je to dovelo do skoka cijena pa tako sada kilogram kvalitetnijeg meda košta i do 20 KM, a kako kažu, može se očekivati da će cijene u nekom naredom periodu još rasti.

Takođe, kada su u pitanju proizvodnja i plasman meda, i dalje se mnogo više uvozi u BiH nego što domaći med završi na stranom tržištu.

Goran Mirjanić, profesor na Poljoprivednom fakultetu u Banjaluci, koji se bavi i pčelarstvom, ističe da se ove godine nema šta puno reći o pčelarskoj proizvodnji, jer je godina katastrofalna.

"Jedna jako loša godina,  a samim tim je to dovelo do velikog skoka cijena. Ako je ranije kilogram meda bio od 12 do 15 KM, sada je od 17 do 20 KM, s potencijalnom tendecijom i da ta magična cijena od 20 KM bude preskočena i  da med bude i skuplji", kazao je Mirjanić.

Dodao je da med koji se sada plasira na naše tržište su stare zalihe i neke male količine koje su ove godine proizvele pčele.

Kako kaže, ove godine je nestašica meda, pa se samim tim može očekivati velik uvoz.

Dodao je da BiH nema organizovanu pčelarsku proizvodanju koja podrazumijeva jedan standardan kvalitet i  količinu u kontinuitetu kako bi bile ispoštovane potrebe stranih kupaca.

"Ono što mi možemo sada sakupiti su jedan-dva šlepera, a robe za treći kamion nemamo. To pokazuje našu neorganizovanost i neozbiljnost", kazao je Mirjanić za "Nezavisne".

Prema njegovim riječima, BiH uvozi velike količine meda, a jedan od razloga za puno veći uvoz nego izvoz jeste to što veliki broj naših pčelara tradicionalno pčelari s primitivnim košnicama i zastarjelim tehnikama.

"Tržište BiH je zanimljivo i za zemlje u okruženju. Na njemu imamo veoma visoke cijene u odnosu na cijene meda u okolini i svi koji se bave plasmanom meda i pčelinjih proizvoda iz susjedstva nastoje maksimalno da opterete naše tržište", kazao je Mirjanić.

Damir Barašin, predsjednik Saveza udruženja pčelara RS, kaže da se na prostor BiH i dalje uvoze velike količine ove namirnice.

"Ljudi više kupuju domaći med, ali problem je i što naši pčelari imaju veoma male prinose i proizvode malo meda, nedovoljno za naše tržište", rekao je Barašin.

Dodao je da BiH izvozi med vrhunskog kvaliteta, ali kako kaže, u jako malim količinama.

"Uglavnom med iz BiH ide na arapskom tržište, gdje je cijena daleko viša nego na evropskom tržištu", kazao je Barašin.

Sejo Deljo, predsjednik Saveza pčelara Federacije BiH, ističe da godina za pčelare nikada nije bila lošija, ali i da cijena meda zavisi od kvaliteta i vrste.

Kako kaže, da li će u narednom periodu doći do većeg skoka cijene, ne može da kaže pošto su i sada cijene od 20 KM poprilično visoke.

Iz Spoljnotrgovinske komore BiH kazali su da je  u razdoblju od devet meseci ove godine BiH za jedan kg izvoznog meda postigla prosječna  cijenu od oko 20 KM, a za jedan kg uvoznog meda prosječna cijena  je 7,75 KM.

"U istom periodu 2019. godine za jedan kg izvoznog meda postigli smo prosječnu cijenu od 14,61 KM, a za jedan kg uvoznog meda platili smo prosječnu cijenu od  7,57 KM", rekao je  Darko Pehar iz Sektora privrede iz Spoljontrgovinske komore BiH. 

Dodao je da je za devet mjeseci  ove godine izvezeno  73.681 kg, a uvezeno 295.498 kg meda, odnosno na jedan kg izvezenog uvezli smo oko četiri kg meda.

"U istom periodu 2019. godine izvezli smo 14.415 kg, a uvezli 212.769 kg meda, odnosno na jedan kg izvezenog uvezli smo 14,7 kg meda", kazao je Pehar.

Dodao je da je med moguće izvoziti i u zemlje Evropske unije, a za devet mjeseci ove godine najviše je  izvezeno u Saudijsku Arabiju, zatim Kuvajt i Ujedinjene Arapske Emirate.

Podsticaji za pčelare u Mrkonjić Gradu

Zamjenik načelnika opštine Mrkonjić Grad Miroslav Komlenić potpisao je juče sa 57 poljoprivrednika ugovore o podsticajima u pčelarstvu, za koje je iz opštinskog budžeta izdvojeno 13.000 KM.

Direktor Agencije za privredni razvoj ove opštine Goran Todorović je rekao da opština od 2015. godine pruža podršku pčelarima.

"Od 2015. godine do danas opština Mrkonjić Grad finansijski je podržala 253 pčelara i za te namjene izdvojila iz budžeta 58.512 KM", istakao je Todorović.

Predsjednik Udruženja pčelara "Matičnjak" Siniša Kežić je rekao da trenutno imaju 93 člana, a njih 57 je uspjelo da ostvari pravo na podsticaj. 

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije