Agrar

Pratite nas na Google news

Niče zasad lješnika: Novac zarađen u bijelom svijetu uložio u rodni kraj

Niče zasad lješnika: Novac zarađen u bijelom svijetu uložio u rodni kraj
Foto: N.N. | Niče zasad lješnika: Novac zarađen u bijelom svijetu uložio u rodni kraj
Sanja Čakarević

DERVENTA - Umjesto korova, na zemljištu Seada Dizdarevića u selu Velika, kod Dervente, površine oko 26 hektara, dvije i po decenije nakon rata niče zasad lješnika, u čijem ukusu će uživati žitelji zemalja EU.

"Na ovoj površini se nalazi oko 16.500 sadnica. Gusti je sklop sadnje, odnosno veća iskoristivost po jedinici površine. Mi idemo na rentabilnost. Što se tiče sortimenta, kod nas je zastupljen rimski, to nam je osnovna sorta, a kao dopunska sorta, odnosno oprašivač tu je sorta istarski, duguljasti", pojasnio je Branislav Čočić, inženjer voćarstva i vinogradarstva u preduzeću "Eko Bosanska Posavina".

Dizdarević živi u SAD, a o svim poslovima oko lješnika brine i koordinira Ahmet Karabegović.

"Odlučio je da investira na ovom prostoru u smislu povrata ove zemlje u funkciju koja je bila prije rata... Na prostoru od 56 hektara već je 24 hektara dovedeno u status kulture, mislim na lješnike. Drugi dio zemljišta se priprema, već je izorano i to će iduće jeseni opet biti dovedeno u funkciju, odnosno posađeno novim nasadom. Time on daje svoj doprinos da ovu nekada divnu, obradivu zemlju, koja je pretvorena u šikaru,  vrati u prvobitnu poziciju, odnosno da ima nekog efekta", naveo je Karabegović.

Dokle se stiglo s projektom uzgoja lješnika koji raste u Velikoj, na granici dvije lokalne zajednice, Dervente i Doboja, na licu mjesta se uvjerio Milorad Simić, načelnik opštine Derventa, koji je istakao da se ovim poslom bavi ozbiljan tim ljudi, koji je odlučio da novac zarađen u bijelom svijetu uloži u rodni kraj.

"Naši podsticaji su za ovolike projekte mali, ali za manje nasade mi dajemo 1,20 KM po svakoj sadnici. Za ovoliku investiciju to i ne znači puno, njima je zasigurno veća satisfakcija i veće zadovoljstvo da uprava na čelu sa mnom ovo podržava, da smo stalno u toku", izjavio je Simić.

Prvi rod lješnika očekuje se u petoj godini nakon sadnje, a za dobar rod ključan je i kvalitet zemljišta.

"Ovdje je u toku pripreme izvezena ogromna količina organske materije, odnosno stajnjaka, isto tako smo bacili fosfora i kalijuma prema rezultatima analize zemljišta. Što se tiče hemijske zaštite, nije toliko zahtjevno, a tu su i obrada zemljišta, okopavanje, rezidba, kao i kod svih ostalih voćnjaka", rekao je Branislav Čočić.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije