Nema većeg razočaranja za poljoprivrednika od paradajza koji spolja izgleda savršeno, a kada ga presječete, unutra je vodenast i bezukusan.
Najčešća greška je previše azota
Mnogi misle da je za to krivo jako sunce ili visoke temperature, ali stručnjaci tvrde da je tajna za sočan i mesnat paradajz najčešće u pravilnoj prihrani.
Ako biljka ima bujno lišće, a plodovi su sitni, vrijeme je da obratite pažnju na ono što se nalazi u zemlji oko korijena.
Jedna od najčešćih grešaka je preterivanje sa azotnim đubrivima. Iako ona podstiču brz rast biljke i stvaraju mnogo zelenih listova, istovremeno usporavaju razvoj kvalitetnih plodova.
Za sočan i mesnat paradajz mnogo su važniji kalijum i fosfor. Upravo oni pomažu da plodovi budu mesnati, puni ukusa i da manje pucaju tokom ljeta.
Prirodna prihrana za bogatiji rod
Jedan od najjednostavnijih prirodnih načina da obogatite zemljište kalijumom jeste upotreba drvenog pepela.
Dovoljno je da jednu šaku suvog pepela pomiješate sa deset litara vode, ostavite da odstoji preko noći, a zatim oko pola litra rastvora sipate oko svakog korijena.
Pročitajte još:
Postupak možete ponavljati na svakih deset dana. Ako nemate pepeo, može poslužiti i kora od banane. Isječena i plitko zakopana uz korijen postepeno oslobađa kalijum i hrani biljku tokom vrelih dana.
Poslije prve veće berbe biljke često usporavaju rast, a novi plodovi postaju sitniji. Tada mnogi baštovani koriste rastvor od svježeg kvasca kako bi podstakli razvoj korijena. Pola kocke svježeg kvasca rastvorite u deset litara mlake vode, ostavite da odstoji oko dva sata, a zatim zalijte oko pola litra rastvora oko svake biljke. Ovaj postupak najbolje funkcioniše tokom toplih dana, kada je zemljište dovoljno zagrijano, što garantuje da ćete na kraju sezone imati sočan i mesnat paradajz.
Pravilno zalivanje i zaštita biljke
Međutim, ni najbolja prihrana neće pomoći ako pravite jednu čestu grešku. Paradajz ne treba zalivati po listovima, naročito uveče, jer se tako povećava rizik od razvoja plamenjače. Mnogo je bolje zalivati ujutru, direktno oko korijena.
Još jedan jednostavan trik je da oko stabljike rasporedite sloj pokošene trave ili drugog organskog malča. On čuva vlagu u zemlji, sprečava naglo isušivanje i smanjuje mogućnost pucanja plodova tokom velikih vrućina, što je ključno ako želite da dobijete sočan i mesnat paradajz.
Kada prekinuti sa prihranom
Da bi paradajz ostao zdrav do kraja sezone, stručnjaci savjetuju i da se sa prihranom prestane dvije do tri nedjelje prije posljednje berbe. Tako biljka svu energiju usmjerava na sazrevanje postojećih plodova, umjesto na stvaranje novih izdanaka.
Redovno, umjereno zalivanje je podjednako važno, jer upravo nagle promjene u količini vode najčešće dovode do pucanja paradajza, a ne samo visoke temperature, navodi Krstarica.
