TREBINJE - Manojlo Ćuk, nekadašnji direktor Centra za informisanje i obrazovanje u Trebinju, vratio se nakon penzionisanja na očevo imanje i danas, osim što uzgaja pčele, obrađuje veliki vinograd i proizvodi veliki broj poljoprivrednih kultura, pokrenuo je i priču o zaštiti autohtonog kukuruza "popovopoljca".
Zašto je "popovopoljac" poseban?
- Autohtona sorta iz Popovog polja
- Zaštićena oznaka geografskog porijekla
- Vegetacija traje oko 100 dana
- Poznat po izraženom mirisu i ukusu
- Visoka nutritivna vrijednost
- Dobro podnosi sušu
- Jedan od samo osam zaštićenih prehrambenih proizvoda u BiH
Ćuk je pozvao nekoliko domaćina iz Popovog polja, pa su zajedno formirali Udruženje proizvođača ovog kukuruza i od sjemena koje su sačuvali - svi su posijali oko dunum kukuruza, kako bi ubuduće mogli imati veće žetve.
"Popovopoljac", koga još nazivaju i "stodanac" ili "klečak", nedavno je, zahvaljujući upravo inicijativi ovog udruženja, dobio i zvaničnu oznaku geografskog porijekla, a što je još interesantnije, sačuvan je u posljednjem času, samo za sjemena.
"Tako je, nakon godinu i po posla oko zaštite porijekla, naš 'povopoljac' dobio i sertifikat kao prvi prehrambeni proizvod sa teritorije grada Trebinja koji je zvanično upisan u registar prehrambenih proizvoda sa zaštićenim oznakama u BiH", kaže Ćuk, čije kukuruzište od dva dunuma u selu Veličani u Popovom polju kod Trebinja čeka prvu žetvu.
Mještani Veličana, Ćukove komšije, potvrdili su da se reagovalo u posljednji čas, jer je u samo nekoliko domaćinstava popovopoljskih sela sačuvano ovo sjeme kukuruza.
Nadaju se da je ovo tek početak priče sa "klečkom", jer je trenutno pod ovom kulturom samo nekoliko njiva, ali, neobrađenog zemljišta u Popovom polju ima dosta.
Kukuruz je dobro rodio, pa se proizvođači nadaju da će i prva sjetva dobro proći, ali da će im se pridružiti i drugi domaćini, s obzirom na to da raspolažu zemljištem.
Pročitajte još:
"Hljeb, ali i sva ostala jela od ovoga kukuruza su izuzetno ukusna, ima izuzetne nutritivne vrijednosti, a plijeni i svojim mirisom u bilo kojoj hrani, tako da će se, siguran sam, dobro prodavati i biti isplativa njegova proizvodnja", navodi dalje Ćuk, dodavši da prinosi ovog kukuruza nisu veliki, od 250 do 350 kilograma po dunumu, jer je poprilično nizak, a hibridi daju po 1.200 kilograma, tako da i cijena brašna od ove žitarice mora biti dosta veća.
Kukuruz "popovopoljac" je poznat i kao "brzac" ili "stodanac" jer mu vegetacija traje samo oko 100 dana, ali je, kaže Ćuk, neizvjesno da li bi njegov ukus ostao isti ako bi se sijao po nekolika puta godišnje, što je izvodivo.
"Mi ga u prošlosti nismo zalijevali, nije bio navodnjavan, pa mu je možda u tome i bio kvalitet što se uzgaja na posnoj zemlji, na velikoj suši i uspijevao je za čak devedeset dana, ali je pitanje kakav bi bio da je bio zalijevan i obrađivan kako se to radi danas, ali sagledaćemo sve varijante", dodaje na kraju Ćuk.
Ovaj kukuruz je zbog izuzetnog kvaliteta i otpornosti jedan od svega osam bosanskohercegovačkih proizvoda sa zaštićenom oznakom porijekla, a i to je još jedan od argumenata da mu i cijena mora biti mnogo veća od hibridnih žitarica.