Rast svjetskih berzi posljednjih godina u velikoj mjeri zavisi od tehnoloških kompanija povezanih s vještačkom inteligencijom (AI), a eventualni pad njihove vrijednosti mogao bi ozbiljno uzdrmati i ostatak tržišta.
Posebno je izložena Južna Koreja, gdje kompanije povezane s tehnologijom čine gotovo 60 odsto vodećeg berzanskog indeksa.
Iako su svjetska tržišta kapitala tokom posljednjih pet godina snažno rasla, taj rast nije bio ravnomjerno raspoređen. Najveći dio uspjeha vodećih berzanskih indeksa dolazio je od relativno malog broja velikih tehnoloških kompanija.
Kako pokazuje analiza Bloomberga Adrije, koju prenosi Bankar.me, takva koncentracija otvara pitanje šta bi se dogodilo kada bi ulaganja u vještačku inteligenciju prestala da donose očekivane rezultate.
Postoji li zaista AI balon?
O tome da li je tržište vještačke inteligencije već ušlo u fazu finansijskog balona još se raspravlja.
Za razliku od nekih ranijih tržišnih euforija, iza današnjeg rasta tehnoloških kompanija stoje stvarna ulaganja, povećana potražnja za čipovima i izgradnja ogromnih centara za obradu podataka.
Međutim, tehnološki giganti ulažu stotine milijardi dolara u AI infrastrukturu, a još nije izvjesno hoće li budući prihodi opravdati sve te troškove i sadašnje visoke vrijednosti kompanija.
Dodatni problem je što dio rasta prihoda pojedinih kompanija proizlazi upravo iz međusobnih ulaganja unutar tehnološkog sektora.
Ukoliko očekivana zarada izostane, kompanije bi mogle usporiti investicije, što bi pogodilo proizvođače čipova, dobavljače opreme i druge učesnike u lancu snabdijevanja.
Južna Koreja posebno izložena: Gotovo 60 odsto tržišta vezano za tehnologiju
Jedan od najizraženijih primjera zavisnosti od tehnološkog sektora jeste Južna Koreja.
U analizi su, osim klasičnih IT kompanija, obuhvaćeni i proizvođači elektronske opreme, uključujući Samsung Electronics i SK Hynix, čije poslovanje u velikoj mjeri zavisi od potražnje za čipovima i AI infrastrukturom.
Udio tehnološki povezanih kompanija u južnokorejskom berzanskom indeksu tokom samo godinu dana se udvostručio i sada se približava 60 odsto.
To znači da bi pad potražnje za AI infrastrukturom ili smanjenje cijena memorijskih čipova mogao snažno pogoditi cjelokupno južnokorejsko tržište, a ne samo pojedine tehnološke kompanije.
Amerika se približava nivoima iz vremena dot-com balona
Na američkom tržištu koncentracija tehnoloških kompanija takođe je dostigla zabrinjavajuće razmjere.
Njihov udio u vodećim berzanskim indeksima približava se nivoima zabilježenim tokom dot-com balona početkom 2000-ih.
Od dna finansijske krize 2008. godine udio IT sektora u američkim indeksima više se nego udvostručio.
Poređenje klasičnih berzanskih indeksa s indeksima u kojima sve kompanije imaju jednaku težinu pokazuje da je tehnološki sektor ostvario znatno snažniji rast od ostatka tržišta.
Drugim riječima, visoki prinosi američkih berzi posljednjih godina u velikoj mjeri zavise od uspjeha nekoliko najvećih kompanija.
To ne znači da će se scenario iz 2000. godine ponoviti, ali pokazuje koliko bi eventualna korekcija vrijednosti tehnoloških akcija mogla uticati na šire tržište.
Zašto je Evropa manje izložena?
Za razliku od SAD i Južne Koreje, evropsko tržište ima znatno ravnomjerniju raspodjelu kompanija po sektorima.
IT sektor čini svega oko pet odsto evropskog berzanskog indeksa, što znači da njegovo kretanje znatno manje zavisi od tehnoloških giganata.
Ipak, Evropa ima drugačiju slabu tačku, finansijski sektor.
Banke trenutno čine oko 15 odsto evropskog indeksa, dok je tokom finansijske krize 2008. njihov udio iznosio približno 20 odsto.
Zbog toga evropske berze mogu biti manje direktno izložene eventualnom pucanju AI balona, ali nisu zaštićene od drugih finansijskih rizika.
Dodatne neizvjesnosti predstavljaju političke napetosti, kao i problemi s cijenama i dostupnošću energije.
Šta bi se dogodilo da AI balon pukne?
Najveća opasnost nije samo pad vrijednosti nekoliko tehnoloških kompanija, već mogućnost da se problemi prošire na ostatak tržišta.
Ako bi ulaganja u vještačku inteligenciju naglo usporila, posljedice bi prvo mogli osjetiti proizvođači čipova i opreme, kao i kompanije koje grade i opremaju centre za obradu podataka.
Pad njihovih akcija zatim bi mogao povući naniže velike berzanske indekse, naročito one u kojima tehnološke kompanije imaju najveću težinu.
Prema analizi, američko tržište je posljednjih godina ostvarilo najsnažniji rast, ali je istovremeno postalo veoma zavisno od uspjeha tehnološkog sektora.
Južna Koreja predstavlja još izraženiji primjer koncentracije, dok je evropsko tržište sektorski uravnoteženije.
Ključno pitanje zato nije samo da li će vještačka inteligencija nastaviti da se razvija, već hoće li prihodi koje donosi moći da opravdaju ogromna ulaganja i vrijednosti koje su investitori već pripisali kompanijama.