NJUJORK, BANJALUKA - Globalna bonitetska agencija "Moody's" ostavila je BiH kreditni rejting B3, koji spada u kategoriju "smeće", ali s poboljšanim izgledima iz "negativnih" u "stabilan".
Ocjena agencije "Moody's" dolazi nakon nedavnih razgovora njihovih analitičara sa zvaničnicima BiH i entiteta.
Kreditni rejting B3 zadire šest stepeni duboko u područje nivoa "smeća", što je naziv za špekulativno, odnosno visokorizično ulaganje i samo je na jedan korak do najgore ocjene C, koju u Evropi ima samo prezadužena Grčka.
Od kreditnog rejtinga zavisi, između ostalog, pristupačnost i cijena kapitala u analiziranoj zemlji. Što je ocjena viša (A najviše - C najniže) to je zaduženje zemlje i banaka u inostranstvu povoljnije, te je država atraktivnija za potencijalne strane investitore i obrnuto.
U analizi "Moody'sa", koju prenosi američki poslovni list "Wall Street Journal", naglašava se da su u BiH preduzete mjere da bi se ojačale procedure za servisiranje duga zemlje.
"Moody's" ističe da su u BiH sprovedeni zakoni koji će ojačati proces plaćanja stranog duga i uklonjene neke od ključnih prepreka koje su krive za kašnjenje u servisiranju duga prema nekoliko multilateralnih finansijskih institucija i jedne komercijalne banke početkom ove godine. Agencija je, takođe, navela "da su neophodne promjene uz odgovarajući nivo hitnosti".
Napominju da su započeli pregovori bh. zvaničnika u vezi s novim aranžmanom s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) za koji smatraju da će oživjeti zakočeni program strukturalnih ekonomskih reformi i otvoriti zemlji pristup povoljnijem ino-finansiranju od strane MMF-a i drugih izvora.
"Moody's" dalje navodi da potvrda rejtinga odslikava i nedavni napredak u planovima naše zemlje da se priključi Evropskoj uniji.
"Međutim, BiH se suočava s nastavkom nesigurnosti u pogledu svojih izgleda srednjoročnog ekonomskog rasta i najvjerovatnije će usporavanje evropske ekonomije kočiti razvoj zemlje narednih nekoliko godina", ističe se u izvještaju.
"Moody's" je u aprilu snizio kreditni rejting BiH za jedan podjeljak zbog čega je morao biti revidiran, navodeći kao razloge nazadovanje fiskalne pozicije države, oslabljenu vladinu efikasnost i slabu perspektivu ekonomskog rasta.
Miloš Grujić, analitičar banjalučkog "Advantis brokera", ističe da će trenutni kreditni rejting zasigurno uticati i na cijenu kapitala, odnosno na uslove po kojima će se RS i BiH zaduživati.
S tim u vezi podsjeća na izjavu premijera RS Aleksandra Džombić da zbog neispunjavanja uslova od strane FBiH postoji mogućnost neuspjeha pregovora s MMF-om, zbog čega Vlada RS kao alternativu vidi izdavanje obveznica RS na međunarodnom tržištu uz očekivanu kamatu od oko osam odsto.
Grujić naglašava da je kreditni rejting BiH na nivou rejtinga Pakistana, Argentine, Belizea, Jamajke i Bjelorusije, čije se kamatne stope na desetogodišnje obveznice kreću od devet do 13,5 odsto.
"Lošije rangirane od nas su samo Grčka, Ekvador i Kuba. U skladu s tim, u slučaju da se budemo zaduživali emisijom ino-obveznica, to će biti po znatno višim kamatama", ukazao je Grujić, navodeći primjer prve emisije obveznica Crne Gore na ino-tržištu po kamati od 11 odsto.
Marko Đogo, predsjednik Sekcije za bankarstvo u Udruženju ekonomista RS - SWOT, kaže da zadržavanje rejtinga B3 sa promjenom izgleda iz "negativnog" u "stabilan" dolazi kao posljedica toga što je Savjet ministara BiH od prethodnog izvještaja usvojio budžet institucija BiH za 2012.
"Dok god imamo budžet koji može servisirati obaveze, nećemo skliznuti u kategoriju C u kojoj je Grčka. A naša sposobnost da izmirujemo obaveze zavisi prije svega od privlačenja stranih investicija kojih nema bez reforme javne uprave", ukazuje Đogo.
On kaže da su za ekonomski rast, a time i bolji kreditni rejting, prijeko potrebna veća privredna produktivnost, koja zahtijeva ulaganje u nove tehnologije.
"Gledam pozitivno na projekte koji se u RS rade zajedno s Rusima, Kinezima i drugima. Neki zamjeraju da se radi o iskorištavanju naših resursa, ali se jednostavno mora proći ta prva faza da bismo ušli u drugu fazu uvođenja novih tehnologija. Ne možemo očekivati da ćemo privući jake visokotehnološke kompanije, već moramo iskoristiti energetski potencijal i razvijati kooperantske odnose sa ino-kompanijama preko kojih bismo unaprijedili vlastitu konkurentnost", ističe Đogo.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.