Bosna i Hercegovina napredovala je čak osam mjesta na ovogodišnjoj svjetskoj listi inovativnosti i ostvarila jedan od najvećih skokova među evropskim zemljama. Iza ukupnog 84. mjesta krije se, međutim, neobična slika – u jednom segmentu BiH je 23. na svijetu, a u drugom tek 133.
Novi Globalni indeks inovacija Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO) obuhvata ekonomije širom svijeta i prati desetine pokazatelja – od obrazovanja, istraživanja i infrastrukture do poslovnog okruženja, ulaganja i tehnoloških rezultata.
BiH je u izdanju za 2026. zauzela 84. mjesto.
To samo po sebi ne bi bilo posebno iznenađenje da zemlja nije napredovala čak osam pozicija.
WIPO BiH posebno izdvaja kao jednu od evropskih zemalja s najvećim napretkom ove godine.
Gdje je BiH u odnosu na region?
Među državama regiona najbolje stoji Slovenija, koja je 35. na svijetu.
Hrvatska je 46, Srbija 56, Sjeverna Makedonija 61, Crna Gora 76, Albanija 79, dok je BiH na 84. mjestu.
Iza BiH na evropskoj listi nalazi se, između ostalih, Bjelorusija.
Na samom svjetskom vrhu nema velikih iznenađenja. Švajcarska je ponovo prva, a među vodećim zemljama su Švedska, SAD, Južna Koreja i Singapur.
Kako je BiH 23. na svijetu u jednoj oblasti?
Najzanimljiviji dio izvještaja nije ukupno 84. mjesto.
BiH je u kategoriji "market sophistication", koja mjeri uslove za finansiranje, ulaganja, trgovinu i veličinu tržišta, zauzela čak 23. mjesto na svijetu.
WIPO upravo BiH koristi kao primjer države kod koje se pojedini stubovi inovacionog sistema dramatično razlikuju od ukupnog plasmana.
Posebno se ističe raznovrsnost domaće industrije, gdje je BiH na 13. mjestu.
Postoji još nekoliko dobrih rezultata. Kada se posmatra državno finansiranje po učeniku u srednjem obrazovanju u odnosu na BDP po stanovniku, BiH je šesta, dok je odnos broja učenika i nastavnika u srednjim školama svrstava na 11. mjesto.
A onda potpuno druga slika
Nasuprot tome stoje institucije.
BiH je po institucionalnom okviru tek 120. na svijetu.
Još je lošiji rezultat u kategoriji poslovnog okruženja – 133. mjesto.
Po efikasnosti vlasti je 113, dok je saradnja univerziteta i privrede u istraživanju i razvoju na 129. mjestu.
Upravo taj raskorak možda najbolje opisuje poziciju BiH.
Postoje dijelovi sistema koji pokazuju neočekivano dobre rezultate, ali ih ne prati dovoljno snažno institucionalno i poslovno okruženje koje bi inovacije pretvaralo u nove kompanije, tehnologije i proizvode.
Zbog toga osam mjesta napretka jeste dobar rezultat, ali istovremeno pokazuje koliko prostora još postoji da se pojedinačne prednosti pretvore u ukupni napredak.