Analize

Bloomberg: SAD moraju proizvesti svjetsku krizu da bi pokorile Rusiju

Bloomberg: SAD moraju proizvesti svjetsku krizu da bi pokorile Rusiju
Foto: Ilustracija | Bloomberg: SAD moraju proizvesti svjetsku krizu da bi pokorile Rusiju
N.N.

VAŠINGTON - Pojačavanje sankcija Rusiji moglo bi da ima negativne posljedice za sam Vašington, piše analitičar "Bloomberga" Leonid Beršidski. Ako SAD uvedu maksimalne sankcije, rizikuju da izazovu međunarodnu energetsku krizu i da ostanu bez saveznika, navodi novinar.

"Američka sankciona politika prema Rusiji postepeno se razvija – od pokušaja da se Kremlj malo pogura u željenom pravcu do težnje da se 'pričini najveći bol'. Vrijeme je da se razmisli o tome kakve, krajnje ozbiljne, posljedice može da ima takav pristup za Rusiju, SAD i njihove saveznike", piše Beršidski.

Prema njegovim riječima, tokom nedavnog zasjedanja Bankarskog komiteta Senata SAD održan je važan dijalog. Senator iz redova republikanaca Džon Kenedi zatražio je da visoko rangirani predstavnici Trampove administracije odgovore na pitanje šta će učiniti ako im predsjednik naredi da "postave rusku ekonomiju na koljena".

Činovnici su izbjegli direktan odgovor. Umjesto toga su saopštili da je posljedice tako ozbiljnog koraka neophodno procijeniti i dodali da su i postojeća ograničenja već dovoljno agresivna. 

"Njihova uvjeravanja nisu uticala na Kenedija i on je nastavio da insistira na svome. Ali niste bacili na koljena ekonomiju Rusije!“, sa žaljenjem je konstatovao on.

"Kenedijevo razočaranje se može razumjeti. SAD su već uvele i prijete da će uvesti sankcije kao odgovor na seriju dejstava Moskve, uključujući 'aneksiju' Krima, 'raspirivanje proruskog ustanka' na istoku Ukrajine i sajber-napade. To, međutim, nikako ne utiče na Putinovu politiku", navodi Beršidski.

Zamjenik američkog ministra finansija Sigal Mendelker tvrdi da bi ekonomski bol izazvan sankcijama mogao da obuzda avanturizam Rusije. Ta izjava je, međutim, pokušaj da se "željeno predstavi kao stvarno". Nema nikakvih dokaza za to da su organičavajuće mjere uticale na zamisli i planove ruskog predsjednika. I to što on možda želi da one budu ukinute još ne govori ni o čemu", uveren je autor teksta. 

On dodaje da je očigledno da američke sankcije izazivaju nervozu na nekoliko nivoa, te da su one dovele do smanjenja direktnih inostranih investicija. Pojedini veliki energetski projekti su odloženi za nekoliko godina, a određenu štetu trpe i bogati Rusi i njihove kompanije.

"Svako bi volio da ovi problemi nestanu, ali nepokolebljivi stav Rusije i odsustvo bilo kakvih poteza Putina, koji bi mogli da budu tumačeni kao prijedlog za mir, pokazuju da Kremlj nije spreman da da SAD bilo kakve osnove da se povuku. Vašington usljed toga prijeti da će pritisak dovesti do maksimuma. Čak i ako Trampova administracija ne želi to, mnogi zakonodavci to žele", navodi Beršidski. 

Prema njegovim riječima, Kenedi nije usamljen u svojoj težnji da se pojača kazna. Šestorica senatora sastavila su nacrt zakona koji se tiče investiranja u ruske energetske projekte, vladine pozajmice, kao i poslove u oblasti visokotehnološke industrije.

Ove mjere, uz sankcije protiv evropskih kompanija koje su angažovane u izgradnji gasovoda "Sjeverni tok 2", praktično predstavljaju krajnje mogućnosti SAD.  

U krajnjem slučaju Vašington bi mogao da uvede embargo poput onog koji je uveo Iranu. Na osnovu toga nijedna kompanija koja ima veza sa SAD ne bi smjela da posluje s Rusijom. Američke vlasti su sposobne da onemoguće svim bankama u zemlji pristup finansijskom sistemu zasnovanom na dolaru i da kazne kupce njene nafte i gasa.

"Istovremeno, čak i najratoborniji američki političari ne žele da razmišljaju o toj varijanti. Rusija je najveći izvoznik gasa u svijetu i proizvodi gotovo tri puta više nafte nego Iran. Njeno istiskivanje s tržišta dovelo bi do globalne energetske krize. Sankcije protiv cjelokupnog spoljnog duga zemlje takođe bi potresle tržište i uništile investitore, među kojima i američke", upozorava autor teksta.

On dodaje da bi pojačavanje ograničenja protiv energetskog i visokotehnološkog sektora Rusije, veoma vjerovatno, dovelo do odgovora američkim kompanijama u Rusiji.

"A prihodi iz Rusije za 50 najvećih američkih kompanija, uključujući 'Filip Moris internešenel', 'PepsiKo' i 'Proktor end Gembl' su 16 milijardi dolara", ukazuje Beršidski.

Prema njegovom mišljenju, prije nego što izazovu globalni ekonomski rat, SAD moraju da odgovore na dva strateški važna pitanja - "Koju su cijenu spremne da plate da bi dobili makar nekakve ustupke Putinove vlasti?", i "koliko su dugo spremne da ih čekaju?".

"S makroekonomske tačke gledišta, Rusiju s njenim rekordno niskim nivoom nezaposlenosti, umjerenom inflacijom i međunarodnim rezervama od 400 milijardi dolara teško da čeka kolaps, osim ako SAD ne pokrenu međunarodnu energetsku ili dužničku krizu, zbog koje bi mogle da izgube saveznike. Bez pričinjavanja maksimalnog bola Rusija može da izađe na kraj s niskim rastom ekonomije nekoliko godina. To je osnova Putinovih proračuna. I to ne donosi ništa dobro aktuelnoj američkoj politici. Ako Vašington pričini maksimalan bol za koji je sposoban, a ništa se ne promijeni, to će biti bolan neuspjeh za superdržav"“, zaključuje Leonid Beršidski.

(Sputnjik)

STOP!

nije sloboda govora

zalbe.vzs.ba

Govor mržnje je krivično djelo!

huškanje, diskriminacija, prijetnje i uvrede po nacionalnoj, vjerskoj, rodnoj ili bilo kojoj drugoj osnovi

neće biti tolerisane

na našem portalu

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije