Finansijska stabilnost evrozone i dalje je krhka, oštriji uslovi u finansijskom sektoru sve više se prelivaju na realnu ekonomiju, koja se i dalje suočava sa visokom inflacijom i pojačanim geopolitičkim tenzijama, objavila je Evropska centralna banka (ECB) u novembarskom Izvještaju o finansijskoj stabilnosti.
Finansijska tržišta i nebankarske finansijske institucije ostaju veoma osjetljive na dalja negativna kretanja na tržištu.
Istovremeno, investicioni fondovi i druge nebankarske finansijske institucije ostaju podložni rizicima likvidnosti, navodi ECB u izvještaju.
Banke u evrozoni očekuju profitabilnost od povećanja kamatnih stopa, ali se suočavaju sa preprekama zbog viših troškova finansiranja, pogoršanja kvaliteta imovine i manje tražnje za kreditima. Ali, bankarski sektor će moći da izdrži ove rizike, zaključuje se u izvještaju ECB.
"Slabi ekononomski izgledi zajedno s posljedicama visoke inflacije opterećuju sposobnost stanovništva, kompanija i vlada da servisiraju svoj dug", rekao je potpredsjednik ECB-a Luis de Gvindos.
Dodao je:
"Ključno je da ostanemo oprezni, imajući u vidu geopolitičke tenzije", rekao je on.
U izvještaju ECB-a ocijenjeno je da su banke evrozone pokazale otpornost na šokove od pandemije i njihova profitabilnost raste.
Istovremeno, suočavaju se sa izazovima. Prvo, očekuje se da će se njihovi troškovi finansiranja povećati kako se postepeno budu povećavale kamatne stope na deponente i što se struktura njihovog finansiranja pomjera ka skupljim obveznicama.
Drugo, može se očekivati da će kvalitet bankarske aktive da trpi zbog kombinacije povećanih troškova servisiranja duga i slabog makroekonomskog okruženja, navodi "NovaEkonomija".
I treće, profitabilnost banaka će se morati suočiti sa značajnim padom obima pozajmljivanja, prije svega zbog viših kamatnih stopa u kombinaciji sa nižom potražnjom za kreditima i strožim kreditnim uslovima ili zahtjevima.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.