Put za novi Trampov poreski zakon američkog predsjednika Donalda Trampa sada je otvoren.
Nakon što je Predstavnički dom američkog Kongresa u četvrtak odobrio paket poreskih olakšica, američku ekonomiju očekuje injekcija od 4,5 biliona dolara u narednih deset godina, većinom finansirana novim zaduživanjem. Prema pisanju njemačkog Bilda, ovaj potez gurnuće Sjedinjene Američke Države u dosad neviđen nivo državnog duga.
Dok se u Evropi, na primjer u Njemačkoj, sedmicama raspravljalo o smanjenju poreza na struju vrijednom pet milijardi evra godišnje, u SAD-u se donosi zakon koji će državni budžet koštati čak 450 milijardi dolara svake godine.
Profesor ekonomije na Univerzitetu Harvard, Kenneth Rogoff, objašnjava koliko je ovaj „veliki, predivni zakon“, kako ga naziva sam Tramp, opasan ne samo za SAD, već i za cjelokupnu svjetsku ekonomiju.
„U Vašingtonu i dalje vlada uvjerenje da živimo u zemlji nultih kamatnih stopa, gdje je dug svojevrsni ‘besplatni ručak’ (eng. free lunch)“, ističe Rogoff.
Ta je pretpostavka, međutim, daleko od stvarnosti. Prema podacima agencije Fitch, troškovi kamata već sada predstavljaju drugu najveću budžetsku stavku SAD-a, sa iznosom od 1,1 bilion dolara godišnje, što je više čak i od izdataka za odbranu. Upravo zato je plan o daljem zaduživanju ovisan o niskim kamatnim stopama. Rogoff upozorava da su mnogi vodeći američki ekonomisti priznali kako su precijenili ideju o dugoročno niskim kamatama, „ali čini se da se većina članova Kongresa i predsjednik Tramp i dalje drže te zablude“.
Ironično, nakon što je Tramp budžetske deficite bivšeg predsjednika Džoa Bajdena postavio kao jednu od glavnih tema svoje kampanje za izbore 2024. godine, sada ga planira nadmašiti.
„S deficitima od šest do sedam posto ukupnog BDP-a do kraja svog mandata, Tramp će vjerovatno premašiti Bajdena“, predviđa Rogoff.
Novi zakon podiže zakonsku granicu zaduživanja za pet biliona dolara kako bi se spriječila insolventnost SAD-a već ovog ljeta. Godišnje zaduživanje Amerikanaca već je dostiglo 6,4 posto BDP-a, što je više nego dvostruko u odnosu na prosjek evrozone. Planirano je i oslobađanje dodatnih milijardi za vojsku i zaštitu granica. Ti troškovi trebali bi se djelimično finansirati rezovima u socijalnim davanjima.
Uprkos tome, stručnjaci predviđaju da će deficit u sljedećih deset godina porasti za dodatnih 3,3 biliona dolara. Ukupan iznos američkih državnih obveznica (što je takođe dug države) nedavno je dosegao gigantskih 30 biliona dolara.
Ako Trampova politika izazove dodatno nepovjerenje međunarodnih investitora prema SAD-u i tržište obveznica uđe u turbulencije (gdje svi žele prodati, a cijene padaju), raste opasnost od izbijanja nove međunarodne finansijske krize, zaključuje Rogoff.
Slično razmišlja i njemačka ekonomistkinja, profesorica Veronika Grimm. Ona smatra da bi se ovaj problem mogao preliti i na Evropu.
„Mnoge razvijene ekonomije nalaze se u istoj dilemi: izdaci za odbranu moraju rasti, a da bi se ostalo konkurentno, porezi za preduzeća moraju biti na atraktivnom nivou.“ Istovremeno, rezanje socijalnih davanja naišlo bi na ogroman otpor javnosti.
Činjenica da teret kamata značajno premašuje izdatke za odbranu, loš je znak za stabilnost cjelokupnog Sistema, prenosi Poslovni.hr.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.