Analize

Kina klizi ka 1984. godini

Kina klizi ka 1984. godini
Foto: N.N. | Kina klizi ka 1984. godini
Edin Barimac

SARAJEVO - Kineske investicije nisu dostigle nivo značaja koji imaju investicije između samih zemalja NATO-a (SAD ka EU/UK i obratno), smatra ekonomista iz Beograda Aleksandar Stevanović.

On ističe da su godinama bile dobrodošle i da su mnoge zemlje EU, one koje su danas izrazito glasne kada je riječ o opasnostima koje nose kineske investicije, primile investicije koje po glavi stanovnika značajno prevazilaze one u zemljama zapadnog Balkana, na primjer.

"Do samo pre nekoliko godina Kina nije nosila breme toksičnih investicija, nego je bila dobrodošla. Danas je situacija umnogome drugačija, imajući u vidu sve očiglednije stvaranje izrazito totalitarne države u Kini, ambicije da se napadne Tajvan i samim time ugrozi sve što ima veze sa IT u svetu, izvoz kineskih tehnologija koje su preduslov za stvaranje nove 1984, zasnovane na visokotehnološkom totalitarizmu, podršku Kine totalitarnim režimima širom sveta, istiskivanje Zapada sa mnogih tržišta, na primer afričkih. Ako se tome doda ambicija Kine da juan postane svetski novac i istisne dolar i evro, alarm je očigledno upaljen, posebno nakon što su Kinezi uspeli da preuzmu i neke firme koje imaju karakter strateških. Dakle, Kina je umnogome promenila zapadne politike, budući da se danas jasno posmatra kao izazivač i opasnost. Za razliku od Evrope, SAD su dodatno zabrinute zbog industrijske špijunaže, krađe tehnologije, ali i zbog toga što su mnoge američke kompanije umnogome postale zavisne od kineskih ekonomija obima koji ne može ponuditi nijedna druga zemlja", kaže Stevanović.

Josip Juratović, izvjestitelj SPD-a u odboru za evropsku politiku Bundestaga i predsjednik Parlamentarne skupštine za zapadni Balkan, navodi da je s gospodarskog aspekta gledano Kina preuzela strategiju da, tamo gdje smjesti dio svoje proizvodnje i investicija, u isto vrijeme ima kroz radna mjesta i indirektni, pa čak i direktni utjecaj na kreiranje politike.

"Tako da Kina pokušava svojim investicijama ući na zapadnoeuropska tržišta, koristeći svoj utjecaj na taj način. Što se tiče politike EU i NATO-a, oni na jednoj strani poštivaju slobodu tržišta, ali na drugoj strani promatraju ta ulaganja s ogromnim oprezom, pogotovo na polju robotike, elektronskih sistema i komunikacija", rekao je Juratović.

Kada je riječ o sigurnosti, pogotovo u članicama EU i zapadnog saveza, Juratović ističe da Kina svojim ulaganjem dovodi društvo u ovisnost, a time i politike. Tako se, na primjer, sa velikom skepsom promatra uloga Kine u Mađarskoj, koja unutar EU stalno krši pravila EU i samim time se stvara klima nesigurnosti unutar EU.

"Centralnoeuropske zemlje kao što su Češka i Poljska postale su obazrive prema kineskim investicijama poslije optužbi SAD-a o špijuniranju uperenih prema kineskoj telekom-kompaniji 'Huawei'. Balkanske zemlje, privučene zajmovima i investicijama u infrastrukturu, koji se dodjeljuju uz manje nadzora, promatraju se s velikom dozom opreza. Naime, Kina svojim lakim zajmovima dovodi u ovisnost krhke ekonomije na zapadnom Balkanu, gdje ih sili naposljetku da se, ako ne mogu vraćati kredite, Kina upiše na vlasništvo, kao što je, recimo, slučaj s autoputem u Crnoj Gori", kaže Juratović.

Dodaje da "zemlje koje olako puštaju kineske investicije trebaju imati na umu da se ovdje radi o državi koja ne dijeli iste demokratske vrijednosti sa Zapadom i koja guši osnovna ljudska prava i slobode".

"Kina je pretnja, ali je sigurno da ne možemo očekivati da se jaz koji postaji između razvijenosti i ukupne moći Zapada i Kine smanjuje brzinom koja je postojala od 1990-ih. Svi signali, nakon što je Xi ustoličen za neprikosnovenog lidera, pokazuju da Kina ima probleme sa vizijom unutrašnjeg razvoja. Zemlja sve više klizi ka već pomenutoj 1984, što pokazuje brutalnost i odsustvo smisla u načinu na koji se Kina borila i još bori sa koronom. Ne postoji opravdanje za sadašnji nivo totalitarizma koji je pod krinkom borbe protiv epidemije, osim uvođenja modernog totalitarizma na velika vrata. Paradoksalno, nakon što je totalitarizam bio namenjen isključivo manjinama u Kini, danas on kuca na vrata svih Kineza. Kina ima i probleme da je postala skupa kao izvor radne snage, starenje stanovništva je ogroman problem, nema više stotina miliona ljudi koji su spremni da rade mnogo za sitne novce", kaže Stevanović.

Očekuje da će Kina doživjeti usporavanje i da će sadašnji jaz između Kine i Zapada vjerovatno ostati nepromijenjen. Stevanović smatra da "takva Kina može da pravi probleme, da delimično menja geopolitiku, ali ne može da ugrozi poredak".

"To je posebno tačno u svetlu oružane pretnje, budući da Kina ne pokazuje agresivnost (osim kod Tajvana), kakva je prisutan kod Rusije danas, na primer. Kina će biti činilac evolucije svetskog poretka, ali daleko manji od inherentnih slabosti koje postoje u zapadnom svetu", govori Stevanović.

Juratović ističe da se "Europska unija i NATO trebaju više angažirati oko projekata ulaska kapitala Kine u zemlje buduće članice EU, a pri sklapanju ugovora nuditi svoje stručne savjete i vršiti nadzor nad projektima. To je potpuno opravdano, jer prije svega se radi o projektima koji su usko povezani sa sigurnošću budućih članica EU i time samoj EU".

"Osim toga, EU sa svojim financijskim pomoćima tim zemljama ima pravo na kontrolu sredstava koja je donirala. U svakom slučaju je nužan veći angažman EU u budućim članicama Unije, jer zbog sporosti administracije i tromosti EU buduće članice pribjegavaju brzim rješenjima tražeći zajmove od Kine. Te investicije bi naposljetku mogle skupo koštati i nove članice, ali i samu EU ako se ne budu nadzirale. Europljani možda nisu najbrži, možda se smatra da traže više od drugih, možda je administracija prespora i komplicirana, ali su zasigurno na kraju svega najviše fer partneri zemljama koje su na ulasku u EU", kaže Juratović.

Dragan Šormaz, bivši poslanik u parlamentu Srbije, globalna kretanja komentariše na Twitteru, na kojem je napisao da je "ruski energetski kolaps jednako neizbežni kolaps ruske države".

"Cena ruske nafte pala je za 26 posto ispod cene utvrđene u budžetu Rusije na samo 52 američka dolara. Cena gasa je predratna! U Kini veliki protesti prvi put posle 1989, traže se demokratski izbori! Samo na RTS-u EU propada", napisao je Šormaz.

(Objavljivanje ovog teksta je dijelom finansirano grantom Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država (Department of State). Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne odražavaju nužno mišljenja, nalaze i zaključke Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država.)

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije