Analize

Mračna predviđanja: Sa zimom dolaze recesija i još veća inflacija

Mračna predviđanja: Sa zimom dolaze recesija i još veća inflacija
Foto: Tumisu/Pixabay | Mračna predviđanja: Sa zimom dolaze recesija i još veća inflacija
Nezavisne novine

BEČ - Slabljenje vanjskog okruženja, tržišno raspoloženje koje ukazuje na kontrakciju u industrijskom sektoru, pad povjerenja potrošača na nivoe posljednji put viđene tokom recesije 2012. donose sve veću zabrinutost da će se dio regije centralne i istočne Evrope suočiti s tehničkom recesijom u drugoj polovini godine.

Nedavna ekonomska kretanja takođe prisiljavaju veliku reviziju rasta BDP-a 2023. u cijeloj regiji naniže, pri čemu će prosječni rast u osam zemalja ove regije pasti na 1,3 odsto sljedeće godine, s prethodno očekivanih tri odsto. Nevolje oko opskrbe plinom tokom nadolazeće zime samo povećavaju ionako visok nivo neizvjesnosti i zabrinutosti. Iako se nivo skladištenja plina u ovom trenutku čini umirujućim, cijena energetske sigurnosti je visoka; postoje nezanemarljivi rizici scenarija stagflacije u Evropi.

U odnosu na početak godine stopa inflacije veća je za pet postotnih bodova u Srbiji, a čak sedam postotnih bodova i više u Rumuniji, Češkoj i Mađarskoj. Međutim, vrhunac inflacije tek je pred nama u mnogim zemljama srednje i istočne Evrope, jer se očekuje da će troškovi stanovanja znatno porasti, a više cijene električne energije u potpunosti će pogoditi domaćinstva i preduzeća tek u narednim tromjesečjima. Vlade su intervenisale različitim oblicima antiinflacijskih programa. Uvedene politike štite najranjivije, ali ostaju proinflacijske po svojoj prirodi, brišući neke od učinaka monetarnog zaoštravanja.

Nevjerovatna inflacija, sa svojim rizicima od širih sekundarnih učinaka i zabrinutosti oko neusidrenih inflacijskih očekivanja, zaokuplja centralne banke. Dok se čini da je češka centralna banka dosegla vrhunac svog ciklusa pooštravanja na 7%, a poljska centralna banka je blizu kraja povećanja kamatnih stopa, druge će centralne banke vjerovatno nastaviti povećavati stope u bliskoj budućnosti. Osim povećanja kamatnih stopa, mađarska centralna banka odlučila je uvesti dodatne mjere za smanjenje međubankarske likvidnosti i povećanje učinkovitosti svog transmisijskog mehanizma.

Volatilnost je takođe naziv igre za slobodno plutajuće valute CEE u trećem kvartalu 2022. Iako kretanja nisu bila toliko izražena kao početkom godine, kada je izbio rat u Ukrajini, forinta i zlot su oslabili za oko 14 odsto, odnosno četiri odsto u odnosu na kraj juna. S druge strane, kruna i lej su zabilježili blagu aprecijaciju - iako su obje imale koristi od intervencija centralne banke, posebno prva.

Ubuduće će vanjska kretanja vjerovatno dominirati i opterećivati valute CEE u bliskoj budućnosti. Međutim, kako se one smanjuju, osnove ukazuju na postupno povećanje vrijednosti većine njih.

Iako su prinosi državnih obveznica na glavnim tržištima nastavili padati prema sjeveru tokom ljeta, zbog rastućih očekivanja potrebnih ranijih i hrabrijih mjera od strane FED-a i ECB-a, prinosi na LCY obveznice korigirali su se u svim zemljama srednje i istočne Evrope osim u Mađarskoj, prenosi Indikator.

 

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije