Analize

Najveće finansijske prevare u istoriji

Najveće finansijske prevare u istoriji
Foto: Ilustracija | Najveće finansijske prevare u istoriji

Gdje god da se nalazi veliki novac, tu uvijek ima puno prostora za prevare, prikrivanje i sve ono što dolazi između. U poslovnom svijetu, skandali i prevare definitivno nisu nepoznanica jer tu su uvijek brojni eksperti koji su spremni da se obogate na račun drugih ljudi.

Računovođe, rukovodioci, advokati… neki su mrtvi ili u zatvoru, dok su drugi sasvim dobro, nakon što su osmislili finansijski kriminal koji im je donio milijarde dolara.

Ovo su najveći finansijski skandali svih vremena.

Čarls Ponzi

Ime Ponzi je postalo "zaštitni znak" za vrstu prevare koja podrazumijeva privlačenje novih investitora, kako bi se isplatio profit već postojećim investitorima određenog projekta. Čarls Ponzi, italijanski imigrant, tražio je od ljudi da investiraju u njegovo poslovanje, obećavajući im 50 odsto profita za 45 dana, pa je još 1919. godine postao otac klasične piramidalne šeme.

Naime, Ponzi je 1919. godine uočio nedostatak u sistemu međunarodnih poštanskih kupona, koji je iskoristio da napravi piramidalnu šemu koja je garantovala ulagačima dobit od 50 odsto na ulog u kuponima. Ponzi je neko vrijeme isplaćivao obećani profit, što je privuklo nove ulagače, ali se "piramida" poslije izvjesnog vremena srušila, jer je trošio novac koji je dobijao od novih ulagača na isplaćivanje kamata starim ulagačima i na sebe, piše "Russia Today", a prenosi "Swot.ba".

Ponzijeva šema počela je da se razotkriva u avgustu 1920. godine, kada je list "Boston Post" pokrenuo istragu o njegovom poslovanju. Nastao je pravi metež među prevarenim investitorima i napad na Ponzijevu kompaniju. Svi oni su pokušavali da izvuku uloženi novac. Ponzi je uhapšen u avgustu 1920. godine i optužen za 86 tačaka prevare.

Dugovao je milione dolara i izjasnio se krivim za prevaru. Osuđen je na pet godina zatvora. 1949. godine ovaj prevarant je umro bez prebijenog dolara u Brazilu.

"Enron"

Teksaška energetska kompanija "Enron" postala je klasičan primjer nevjerovatnog pada nakon vrtoglavog uspjeha. Ova firma je 1990-ih u časopisu "Fortune" rangirana kao najinovativnija u korporativnoj Americi tokom punih šest godina.

Međutim, do novembra 2001. godine akcije kompanije su pale na manje od jednog dolara, ubrzo nakon što je izvršni direktor Kenet Lai bio uhapšen, zbog skrivanja duga kompanije od nekoliko milijardi dolara.

"Enron" je prijavio bankrot, postavši tako najveća kompanija koja je u to vrijeme došla u takvu situaciju. Direktor je proglašen krivim 2006. godine po šest tačaka prevare i zavjere i četiri tačke o bankarskoj prevari. Umro je od srčanog udara iste godine, čekajući na izricanje kazne.

"WorldCom"

Samo godinu dana poslije skandala sa kompanijom "Enron", u problemu se našla druga, najveća američka telekomunikaciona kompanija "WorldCom". Iako je ova korporacija brzo rasla, ispostavilo se da su se izvršni direktor Bernard Ebers i drugi rukvodeći menadžeri služili računovodstvenim prevarama, kako bi prevarili investitore.

Friziranje računovodstvenih knjiga povećalo je imovinu kompanije za oko 11 milijardi dolara, sa 3,8 milijardi američkih dolara, ali samo na lažnim računima. Bivši izvršni direktor osuđen je na 25 godina zatvora.

Ebers je počeo sa izdržavanjem kazne 2006. godine u Federalnoj popravnoj ustanovi Oakdejl u Luizijani.

Bernard Mejdof

Bivši neizvršni predsjednik NASDAQ berze priznao je da je izvršio najveću "Ponzi" prevaru svih vremena.

Bernard Mejdof je prevario investitore za nevjerovatnih 64,8 milijardi dolara, tako što je isplaćivao visoku mjesečnu kamatu klijentima sa novim ulaganjima, koristeći novac drugih klijenata.

Mejdof je osuđen na maksimalnih 150 godina zatvora i nalazi se u Federalnom popravnom kompleksu Batner u Sjevernoj Karolini.

"Lehman Brothers"

Propast investicione banke "Lehman Brothers", sa 150 godian tradicije, postao je simbol finansijske krize iz 2008. godine.

Banka je bila u velikoj mjeri uključena u obezbjeđivanje hipotekarnih kredita, a propala je nakon poslovanja nekretninama na američkom tržištu, koje se ispostavilo više nego rizično.

Ovo je pokrenulo globalni kreditni slom. Te 2008. godine "Lehman Brothers" je podnijela zahtjev za stečaj, navodeći iznos od čak 639 milijardi dolara u imovini i 619 milijardi dolara duga.

Bankrot banke "Lehman Brothers" smatra se "najvećim i najkomplikovanijim u istoriji". Izazvao je ozbiljne posljedice na globalnu ekonomiju.

(Swot.ba)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije