Analize

Napredni IoT sistemi u službi energetike

Napredni IoT sistemi u službi energetike
Foto: Ustupljena fotografija | Napredni IoT sistemi u službi energetike

Potražnja na svjetskom nivou IoT rješenja i modula, povećanjem u drugom kvartalu tekuće godine u značajnoj mjeri utiče na dalji razvoj cjelokupnog tržišta i ekonomskih relacija na svjetskom nivou. Nakon slabijeg prvog kvartala tekuće godine, tržište tokom drugog kvartala identifikuje povećanje i rast proizvoda i novih rješenja u IoT segmentu.

Jedna od infrastrukturnih poluga u IoT lancu, svakako je krovna mreža preko koje rade senzori i sistemi. Današnji nivo razvoja tehnologije je omogućio izradu specijalnih senzora ili grupe senzora, koje odlikuje jako mala potrošnja i sigurna komunikaciona veza sa centralnom lokacijom (LP WAN – Low power Wide Area Network – mreže male snage širokog prostranstva) što im omogućava instalaciju na do sada nezamisliva mjesta, sa kojih prikupljaju važne informacije i šalju ih u centralni sistem za obradu podataka.

S obzirom na trenutno svjetsko stanje i uštedu energenata na svim nivoima, električna energija predstavlja jedan od najkritičniji energetskih resursa. Danas, apsolutno ne postoji oblast djelovanja u kome električna energija ne predstavlja, ako ne osnovu, onda jednu od najznačajnijih uloga. Višestruko je djelovanje na koje se naslanja u oblasti društvenih potreba, kao što je teška industrija, masovna industrijska proizvodnja, osvjetljenje i grijanje, upravljanje i kontrola resursa, medicina, transport, obrazovanje, a i segment koji je u ekspanziji kao što je „Entertainment“ (zabava) i „SmartHome“  (pametni domovi i koncept koji se naslanja na sve pametno).

Sama sigurnost prenosa i distribucije, odnosno isporuke električne energije do krajnjeg korisnika, od presudnog je značaja za normalno funkcionisanje. U industrijskom smislu, električna energija ako nije prenesena do potrošača kvalitetno i bez odstupanja od dogovorenog kvaliteta isporuke (SLA – Service Level Agreement) može doći do velikih finansijskih troškova, koji nisu planirani i utiču na poslovanje.

Iz perspektive krajnjeg konzumenta odnosno potrošača, najbitnija su dva tehnička parametra koja definišu njegovo napajanje električnom energijom, a to su:  kvalitet isporučene električne energije (po naponskom nivou, frekvenciji i snazi) i stabilnost isporuke električne energije (broj i dužina trajanja ispada iz napajanja). Dok na kvalitet isporučene električne energije utiču, kako proizvođač, tako i isporučilac, a poboljšanje ovog parametra uglavnom zahtijeva kapitalne investicije i dugoročno planiranje.  Sa druge strane, stabilnost isporuke električne energije na prostorima Balkana, je uglavnom vezana za stanje lokalne distributivne mreže, te  raspoložive resurse, spremnost i obučenost lokalnih timova za intervencije i održavanje u elektro distribucijama.

Uloga i razvoj Informaciono-komunikacione tehnologije, koja pomaže u ovom segmentu specijalizovani je resurs IIoT (Industrial Internet of Things – Internet stvari namijenjen za upotrebu u industriji).  Na tržištu postoje specijalizovani Centralni informacioni sistemi, koji služe za prijem, obradu, skladištenje i naprednu analizu podataka. U ovakvim slučajevima upotrebljavaju se senzori koji imaju autonomno napajanje sa vijekom trajanja minimalno 10 godina.

Ovaj sistem vrši obradu podataka sa svih priključenih senzora dalekovoda i na osnovu njih vrši alarmiranje dispečera, kao i predikciju budućih stanja izolatora i samog dalekovoda.

Kao glavna prednost implementacije ovog IIoT sistema, omogućava se uvid u ključne informacije u skoro realnom vremenu, što kao rezultat ima značajno smanjenje operativnih troškova, odnosno angažman ljudskih i logističkih resursa za lociranje kvara.

Jedan od takvih sistema je i Inteligentni IoT sistem za nadzor izolatora srednje naponskih i visoko naponskih dalekovoda koji predstavlja sublimaciju najnovijih dostignuća današnje IIoT tehnologije. Sistem se sastoji od tehnološki naprednog senzora koji se postavlja na sam izolatorski lanac i Centralnog informacionog sistema koji služi za prijem, obradu, skladištenje i naprednu analizu podataka. Senzori koji se upotrebljavaju u ovim slučajevima imaju autonomno napajanje sa vijekom trajanja minimalno 10 godina. Osnovne informacije koje senzor šalje centralnom informacionom sistemu preko LPWAN mreže su: detekcija proboja izolatora, detekcija „curenja“ el. struje preko izolatora, položaj izolatora (žiroskop) i pojava prenapona na izolatoru (udar groma).

Centralni informacioni sistem vrši obradu podataka sa svih priključenih senzora dalekovoda i na osnovu njih vrši alarmiranje dispečera, kao i predikciju budućih stanja izolatora i samog dalekovoda. Implementacija ovog sistema omogućava uvid u ključne informacije u skoro realnom vremenu, što kao rezultat ima značajno smanjenje operativnih troškova, odnosno angažman ljudskih i logističkih resursa za lociranje proboja na dalekovodu, pozicije prekida provodnika, istegnutosti/prenategnutosti provodnog užeta, nagnutosti stuba, pozicije udara groma i ostalih incidenata.

Srđan Bjelić je Rukovodilac Sektora za prodaju poslovnih rješenja u kompaniji Mtel a.d. Banjaluka. Učestvovao je u implementaciji većeg broja telekomunikacionih i ICT aranžmana na području BIH i regije. Autor je prve mobilne aplikacije "Nikolaj" za pretragu Svetinja SPC na području zemalja bivše Jugoslavije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije