Analize

Novi podaci o platama u Njemačkoj: Gdje su najveće, a gdje najmanje?

Novi podaci o platama u Njemačkoj: Gdje su najveće, a gdje najmanje?
Foto: Image by moerschy from Pixabay | Objavljeni novi podaci o platama u Njemačkoj: Gdje su najveće, a gdje najmanje?
N.N.

Za mnoge Balkance Njemačka je njihova verzija El Dorada, zemlja u kojoj se može dobro živjeti sa svojim radom. Ali, da li je zaista tako može se jasno vidjeti u podacima o platama koje je objavio Savezni zavod za statistiku.

Prosječni prihod u 2020. godini u Njemačkoj iznosio je 47.700 evra bruto (prije oporezivanja), što znači da je tokom prve godine pandemije prihod u prosjeku pao za 300 evra u odnosu na godinu ranije. Podsjećamo, prosječni prihod je srednja vrijednost bruto plata svih zaposlenika u Njemačkoj, prenosi "Fenix-magazine". 

Posebna plaćanja, na primjer u obliku godišnjih odmora ili bonusa, nisu uključena u podatke koje su analizirali stručnjaci.

Koristeći najnovije statističke podatke, njemački poslovni dnevnik "Handelsblatt" sastavio je poseban izvještaj u kojem se analiziraju prosječni prihodi zaposlenih u Njemačkoj te da isti variraju u zavisnosti od industriji, regiji i polu zaposlenika.

Nimalo iznenađujuće, otkrili su da velike razlike u tome što svaki mjesec zaradite, u zavisnosti od sektora u kojem ste. Podaci Saveznog zavoda za statistiku govore o tome da zaposlenici koji rade u finansijskim i osiguravajućim službama, kao i u IT sektorima su ti koji su najviše zarađivali u 2020. godini.

Oni su u prosjeku dobijali 5.248 do 5.602 evra mjesečno (bruto). Najmanje su zarađivali zaposlenici u ugostiteljstvu, s prosječnom bruto platom od 1.893 evra mjesečno. Važan uticaj na platu koju imaju oni koji rade u Njemačkoj ima i savezna država u kojoj rade.

Prema analizi Saveznog zavoda za statistiku, zaposlenici s punim radnim vremenom u Hamburgu najviše zarađuju u Njemačkoj, s prosječnim bruto mjesečnim prihodom od 4.966 evra. A nakon Hamburga, na drugom i trećem mjestu nalaze se savezne države Hesen i Bavarska.

Na dnu ljestvice je Meklenburg-Zapadno Pomorje gdje zaposlenici s punim radnim vremenom zarađuju 3.379 evra bruto mjesečno. Ono što je posebno uočljivo je da je i nakon više od 30 godina ponovnog ujedinjenja razlika u zaradi između zapadne i istočne Njemačke jasno vidljiva.

Razlike po polovima

Drugi faktor koji utiče na iznos koji zarađujete je pol. Prema izvještaju Zavoda prosječan bruto prihod za muškarce koji rade s punim radnim vremenom u 2020. bio je 22,78 € po satu, dok je za žene koje rade puno radno vrijeme to je bilo 18,62 €.

Godine 2020. žene su dobile oko 18 odsto manje novca od svojih muških kolega. A s 20 odsto, razlika je bila znatno veća u zapadnoj Njemačkoj i Berlinu, nego u istočnim državama gdje je iznosila šest odsto.

Njemačka vlada ima u planu da smanji jaz u platama na 10 odsto do 2030. godine. Velika razlika u prosječnim primanjima između žena i muškaraca ima nekoliko razloga. Jedan važan faktor su nivoi plata u industriji.

U sektorima u kojima dominiraju muškarci, poput finansijskih usluga, IT-a i proizvodnje, plate su u prosjeku veće. U industrijama poput sestrinstva i socijalnog rada – gdje mnoge žene rade – plate su niže.

Međutim, čak i kad se uzmu u obzir industrijske razlike samo bruto plate između, na primjer, inženjera i žena s istim radnim iskustvom, i dalje postoji razlika u platama od najmanje šest odsto, prenosi "Fenix-magazine". 

Prosječni mjesečni (bruto) prihod u Njemačkoj po industrijama u 2020.

  • Finansijske usluge i usluge osiguranja 5.602 €
  • Informacije i komunikacija 5.248 €
  • Snabdijevanje energijom 5.218 €
  • Stručne, naučne i tehničke usluge 4.933 €
  • Obrazovanje 4.650 €
  • Nekretnine 4.271 €
  • Proizvodnja 4.271 €
  • Javna uprava, odbrana i socijalno osiguranje 4.091 €
  • Rudarstvo 4.083 €
  • Prerađivačka industrija 4.062 €
  • Uslužna djelatnost (ukupno) 4.033 €
  • Umjetnost i rekreacija 3.871 €
  • Ostale usluge 3.871 €
  • Trgovina 3.735 €
  • Vodosnabdijevanje 3.617 €
  • Izgradnja 3.540 €
  • Prevoz i skladištenje 3.164 €
  • Hoteli i restorani (ugostiteljstvo) 1.893 €

Prosječni (bruto) prihod u Njemačkoj u 16 saveznih država mjesečno u 2020.

  • Hamburg 4.966 €
  • Hesen 4.835 €
  • Bavarska 4.652 €
  • Baden-Virtemberg 4.646 €
  • Berlin 4.502 €
  • Sjeverna Rajna-Vestfalija 4.429 €
  • Bremen 4.422 €
  • Falačko Porajnje 4.186 €
  • Donja Saska 4.135 €
  • Šlesvig-Holstajn 3.963 €
  • Sarland 3.959 €
  • Brandenburg 3.575 €
  • Saska 3.561 €
  • Saska-Anhalt 3.539 €
  • Tiringija 3.401 €
  • Meklenburg-Zapadno Pomorje 3.379 €

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Promocija

ASA Osiguranje pomoglo opremanje Centra za sigurnost saobraćaja

Marketing tim / 21.09.2021 08:30

Sarajevo - Na Fakultetu za Saobraćaj i komunikacije Univerziteta u Sarajevu je otvoren Centar za sigurnost saobraćaja čije je opremanje pomoglo ASA Osiguranje.

ASA Osiguranje | ASA Osiguranje pomoglo opremanje Centra za sigurnost saobraćaja

Uspješni bosanskohercegovački osiguravatelj pomogao Centar za sigurnost saobraćaja Fakulteta za saobraćaj i komunikacije UNSA sa specijanim vozilom za simulaciju vožnje.

 „Naše aktivnosti realizujemo u skladu sa našim smjernicama podrške zajednici u kojoj djelujemo. Veća sigurnost svih učesnika u saobraćaju je nešto čemu mi u ASA Osiguranju posvećujemo veliku pažnju na strateškom i operativnom planu, te smo sa velikim zadovoljstvom podržali opremanje ovog centra sa softiciranim vozilom za simulaciju vožnje. Vjerujem da će ovo namjenski adaptirano vozilo zajedno sa ostalom visokokvalitetnom opremom koju Centar posjeduje, biti korisno za studente, i unaprijediti i olakšati im usvajanje novih znanja“, izjavio je Adnan Hodžić, predsjednik Uprave i Direktor ASA Osiguranja.

Foto: ASA Osiguranje / ASA Osiguranje pomoglo opremanje Centra za sigurnost saobraćaja
Foto: ASA Osiguranje / ASA Osiguranje pomoglo opremanje Centra za sigurnost saobraćaja

Fakultet za saobraćaj i komunikacije UNSA je od 14. do 16. septembra ugostio eminentne stručnjake i univerzitetske profesore iz EU i regiona u okviru „Erasmus +“ programa i projekta koji za cilj ima poboljšanje sigurnosti saobraćaja u zemljama Zapadnog Balkana.

U radnim sesijama tokom susreta učešće je uzeo i Arnes Hadžiosmanović, Izvršni Direktor i član Uprave ASA Osiguranja, koji je učesnicima održao predavanje na temu uloge osiguravajućih kuća u polju sigurnosti saobraćaja i najboljih praksi u BiH.

Foto: ASA Osiguranje / ASA Osiguranje pomoglo opremanje Centra za sigurnost saobraćaja
Foto: ASA Osiguranje / ASA Osiguranje pomoglo opremanje Centra za sigurnost saobraćaja

Povećanje stepena sigurnosti saobraćaja ima veliki uticaj na rad i finansijsko poslovanje osiguravajućih društava. Globalne i evropske prakse koje dovode u vezu rad osiguravajućih društava i institucija koje se bave sigurnošću saobraćaja nažalost nisu identične praksama koje imamo u BiH. Mi u ASA Osiguranju smatramo da sinergija između akademije, realnog sektora i relevantnih institucija koje se bave pitanjima sigurnosti saobraćaja je jedini ispravni put kojim sve interesne strane trebaju zajedničiki poći. ASA Osiguranje je kao odgovorno društvo već poduzelo konkretne korake u tom pravcu ne samo opremanjem Centra za sigurnost saobraćaja, nego i putem stipendiranja studenata zadnjih godina Fakulteta za saobraćaj i komunikacije i garantovanjem radnog mjesta nakon uspješno okončanog studija. Na taj način kreiramo društveni i poslovni okvir za zajedničko djelovanje visokoobrazovanog akademskog kadra i realnog sektora, a u korist šire zajednice“, istakao je Hadžiosmanović.

Foto: ASA Osiguranje / ASA Osiguranje pomoglo opremanje Centra za sigurnost saobraćaja
Foto: ASA Osiguranje / ASA Osiguranje pomoglo opremanje Centra za sigurnost saobraćaja

Ovim povodom ASA Osiguranju je dodjeljena i zahvalnica ispred Fakulteta za saobraćaj i komunikacije i strukovnog Udruženja inžinjera saobraćaja i komunikacija BiH, na pomoći koju ova renomirana osiguravajuća kuća pruža u edukaciji budućih inžinjera saobraćajne struke.

Najčitanije