BERLIN - Čitav niz njemačkih kompanija ukida na hiljade radnih mjesta - ali istovremeno ne prestaje kukanje da "nedostaju stručnjaci". Kako je to moguće?
SAP namjerava ukinuti 8000 radnih mjesta širom svijeta, Continental 7150, a u Boschu će ih u sljedećim godinama nestati 1200. I ZF Friedrichshafen i Volkswagen objavili su da im više neće trebati toliko zaposlenih.
Tu je onda i građevinski sektor, u kojem su otkazi već počeli, a i u bankama se "režu" podružnice i tamošnji zaposleni. Novi šef Bayera, Bil Anderson najavio je novu strukturu farmaceutskog giganta, ali isto tako je jasno dao do znanja da u njoj nipošto neće biti toliko radnika. Popis velikih, ali i srednjih i porodičnih kompanija koje planiraju smanjiti broj radnih mjesta je veoma, veoma dug.
Obrazloženje je uvijek slično: "Opšti okvirovi privrede su se promijenili". Fabrike i čitave industrijske grane se moraju promijeniti ako žele ostati konkurentne. S jedne strane tu su troškovi energije, koja je u Njemačkoj sve skuplja, a s druge politika traži klimatski neutralnu proizvodnju, piše "DW".
Onda je tu i digitalizacija koja mijenja čitav proizvodni proces, prema kojem se mora promijeniti i organizaciona struktura. Sve to dovodi do toga da su neki proizvodni procesi izgubili svoju ekonomsku računicu, pa i koncerni izdvajaju čitave segmente, prodaju ih ili ih samostalno šalju na berzu.
Naravno, to traži drugačiju stručnost, sposobnosti i tehnološku spremu zaposlenih. "Naš svijet rada postaje sve brži i kompleksniji", kaže Juta Rump iz Instituta za zapošljavanje i svijet rada u Ludvigšafenu za stanicu "ARD". "Promjena je normalno stanje. A na to moramo naći odgovor." Problem je u tome što nema samo jednog odgovora za savladavanje čitavog niza izazova.
Enco Veber iz Instituta za tržište rada i istraživanje zanimanja pri njemačkom Zavodu za zapošljavanje u Nirnbergu relativizuje ovaj trend: "Proteklih godina je doduše nešto više otkaza, ali dugoročno je kvota još uvijek niska, kakva nije bila već odavno. Ovo o čemu se sad izvještava, tu se u prvom redu radi o velikim, globalnim koncernima." Promjene su i kod "malih" počele već odavno, ali o tome se ne piše toliko.
Ono što je osobina sadašnjeg stanja jest to što se isprepliće čitav niz promjena - težnja za klimatskom neutralnošću, sve skuplja energija u Njemačkoj, ali istovremeno je već očita deglobalizacija te promjene u globalnom kretanju roba i usluga. Tu je mnogo toga isprepleteno i međusobno zavisno. A kako se čitavim tehnološkim rješenjima - kao što su motori s unutrašnjim sagorijevanjem - više ne proriče nekakva budućnost, tako su i stručnjaci s tih područja postali višak. Ali istovremeno se upravo panično traže stručnjaci koji će naći odgovor i tehnološka rješenja budućnosti, od vještačke inteligencije do tehnologije vodika.
U Njemačkoj je isto tako golem problem to što će već u dogledno doba u penziju otići čitav baby boom naraštaj, rođen početkom šezdesetih. "Čistom računicom ćemo zbog demografskog razvoja do 2035. godine ostati bez sedam miliona zaposlenih ako ne nađemo neko rješenje", konstatuje Veber za DW. A hoće li Njemačka bez njih ostati industrijska velesila - to je veliko pitanje budućnosti.
Dodatni je problem to što se u ovoj brzini promjena u svijetu rada jednostavno ne stigne promijeniti i čitav sistem školovanja i obrazovanja. Neka zanimanja i stručnost koji su još prije desetak godina bili traženi danas su sve manje potrebni, a ti mladi stručnjaci moraju tražiti novi posao.
Njemački koncerni su sve više svjesni toga da se moraju potruditi da bi našli stručnjake kakve trebaju. Niz velikih kompanija - Covestro, Henkel, Bosch, RWE, a tu je i Deutsche Bank - osnovao je "savez šansi" te se saradnicima koji u jednom sektoru više nisu potrebni ponudi dodatno školovanje za djelatnost na drugom području. Prekvalifikacija je nešto od čega mogu imati koristi i manje kompanije, prenosi "Tportal".
"Nalazimo se u vremenima izuzetno velikih šansi", smatra Veber. Sve će manje smisla imati ustrajavanje na "staroj" industriji i tehnologiji, tim više što je sve više poslovnih prilika u "novim" i "zelenim branšama". "Traže se ljudi koji tehnički nešto mogu napraviti", uvjeren je Veber. On zato ne govori o "propasti", nego o "preporodu" njemačke privrede, zaključuje "DW".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.