Analize

Prednosti i mane novog Zakona o stečaju: Dobar u restrukturi, ali teško primjenjiv

Prednosti i mane novog Zakona o stečaju: Dobar u restrukturi, ali teško primjenjiv
Foto: Ilustracija | Prednosti i mane novog Zakona o stečaju: Dobar u restrukturi, ali teško primjenjiv

BANJALUKA - Novi Zakon o stečaju u Republici Srpskoj, koji je na snazi od marta prošle godine, pored dobrih rješenja kao što je restrukturiranje, donio je i brojne probleme stečajnim upravnicima koji smatraju da je zbog pojedinih odredaba neprimjenjiv.

Radomir Jokić jedan od stečajnih upravnika koji iza sebe ima na desetine okončanih postupaka, kaže kako zakon nije donio ništa dobro, da je vrlo upitna njegova sudbina u praksi, te da je toliko loš da se ne može doraditi i da ga je najbolje staviti van snage.

"Ne postoje materijalne pretpostavke za sprovođenje zakona, s obzirom na to da on nalaže da stečajni upravnik mora da vodi poslovne knjige u skladu s računovodstvenim standardima, a to podrazumijeva blagovremeno prijavljivanje i izmirivanje obaveza u toku stečaja, za šta su potrebna novčana sredstva koja uglavnom stečajni dužnik nema, naročito u prvoj godini stečaja", kaže Jokić.

Kako dodaje, stečajni postupak je usložnjen do maksimuma, tako da stečajni upravnik, da bi ispunio norme koje je pred njega postavio zakon, treba da ima svoj tim koji je uigran, od ekipe za popis stečajne mase do ekipe za unovčenje stečajne mase, dok zakon nije predvidio profesiju stečajnog upravnika. Smatra kako su iz odlučivanja u stečajnom postupku izbačeni mali povjerioci bez obzira na njihov broj, a to su obično radnici.

"Oni uopšte nemaju uticaja na donošenje odluka skupštine povjerilaca s obzirom na to da se odluke donose na način da je bitno da za njih glasaju oni koji imaju većinu utvrđenih potraživanja, pa taman to bio samo jedan povjerilac", ističe on.

Kaže kako je zakon privilegovao obezbijeđene povjerioce, tako da ostali povjerioci nemaju šta da traže u stečajnom postupku u slučaju kada su utvrđena potraživanja razlučnih povjerilaca, jer se oni namiruju u cijelosti kao da nema stečaja i namiruju glavni dug, kamate i troškove, tako da povjeriocima koji nemaju obezbijeđena potraživanja neće ostati ništa.

Lazo Tomić, stečajni upravnik "Medicinske elektronike", smatra kako je zakon u nekim elementima komplikovan i teško primjenjiv.

"Suštinske stvari na koje smo nailazili kroz praksu i kod prethodnog zakona nisu riješene. Zakonom je trebalo reći da je sve ono što je ušlo u program privatizacije i na osnovu čega je izračunata vrijednost preduzeća i akcija, da se to smatra vlasnoštvom stečajnog dužnika. Kod nas to nije tako rečeno pa često dolazimo u problem s pravobranilaštvom koje se ispriječi i dolazi do problema", kazao je Tomić.

Prema njegovim riječima, problema ima i prilikom samog pokretanja stečajnog postupka, koji se može otkazati na zahtjev povjerioca i pored toga što su pozitivno mišljenje za pokretanje dali sudski vještaci. Zbog toga se stvara prostor za korupciju, a problem preduzeće se u stvari samo prolongira.

Vlajko Gurešić, aktuelni stečajni upravnik u Gerontološkom centru "Slateks" iz Slatine, kaže kako značajnih promjena u odnosu na prethodni zakon nema, osim u dijelu restrukturiranja preduzeća koje je obuhvaćeno novim.

"Odredbe su gotovo iste, jedino je prednost u postupku restrukturiranja koji je definisan novim zakonom, a koji se vodi pred društvima koja ostvaruju uslove za to. U tom dijelu je zakon uspio", kazao je on i dodao kako su samo u Banjaluci do sada uspješno restrukturirana tri preduzeća.

Smatra kako nije problem u zakonu, nego u sudu za kojeg tvrdi da ga ne poštuje. "Novi zakon je izričito naložio da se ubrza stečajni postupak i da se završi u roku od godinu dana. Međutim, sudovi to ne poštuju", kazao je on.

U Ministarstvu pravde RS, koje je bilo obrađivač zakona, smatraju da je zakon unaprijedio sprovođenje stečajnih postupaka prije svega kroz finansijsko restrukturiranje i omogućio nelikvidnom privrednom društvu da zaključi nagodbu s povjeriocima u cilju lakšeg i povoljnijeg izmirenja novčanih obaveza. Smatraju i da su prava radnika po osnovu njihovih potraživanja bolje zaštićena u odnosu na rješenja u prethodnom zakonu o stečajnom postupku. Podaci privrednih sudova RS pokazuju kako je u prošlih 14 mjeseci u RS uspješno riješen 21 stečajni postupak. Prema ranijem zakonu, stečajni postupak trajao je u prosjeku 4,5 godina, dok novi zakon cijeli posao skraćuje na šest do osam mjeseci, odnosno do dvije godine kod komplikovanijih slučajeva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije