Analize

Pratite nas na Google news

Šta se dogodi kada se siromašnima da 950 evra?

Šta se dogodi kada se siromašnima da 950 evra?
Foto: N.N. | Šta se dogodi kada se siromašnima da 950 evra?
N.N.

Šta će se dogoditi s jednim od najsiromašnijih mjesta na svijetu ako nasumično odaberete više od 10 hiljada najsiromašnijih porodica i svakoj od njih date 1.000 dolara, odnosno oko 950 evra, bez ikakvih uslova?

U pitanju je stvaran projekat istraživača sa univerziteta Kalifornija, Berkli, Prinston i San Dijego.

Oni su svijetu predstavili rezultate prve takve studije koja bi trebalo da rasvjetli neke od trajnih mitova o efektima direktnog davanja gotovine siromašnima u Africi.

Desetine prethodnih studija otkrilo je kako davanje izrazito siromašnim ljudima novac koji za njih predstavlja znatnu svotu može trajno promijeniti život.

To i ne zvuči previše iznenađujuće, ali ova studija je postavila drugačije pitanje - a šta je sa susjedima tih ljudi?  

Recimo da živite u dubokom siromaštvu ruralne Kenije, a ljudi iz kuće do vaše dobijaju velik novac sasvim slučajno - dok vi ne dobijate.

Da li to i vama donosi nešto dobro, ili je sreća vašeg susjeda vaša nesreća, ako, na primjer, dođe do povećanja lokalnih cijena?

Ako ostavimo po strani direktne primaoce novca, šta takvi novčani transferi čine lokalnim ekonomijama?

Radeći u okrugu Siaia, u ruralnoj zapadnoj Keniji, istraživači Denis Edžer, Johanes Haushofer, Edvard Migel, Pol Niehaus iMajkl Voker proveli su pet godina i potrošili više od 10 miliona dolara kako bi došli do odgovora na ta pitanja, a koje je ovih dana objavio "Washington Post". Svima dobro  U saradnji s dobrotvornom organizacijom GiveDirerect, sproveli su ispitivanja na hiljade ljudi u selima koja su nasumično odabrana da primaju novac, kao i u selima koja nisu dobila novac.

To im je omogućilo da učine nešto što nijedan istraživač nije pokušao prije - da koriste nasumično kontrolisano ispitivanje za prepoznavanje i mjerenje uticaja podjele gotovine na čitavo područje.

Njihova otkrića su značajna: novčani transferi koristili su cjelokupnoj lokalnoj ekonomiji, a ne samo direktnim primaocima.

Kako je novac cirkulisao kroz cijelo područje, i one porodice koje nisu direktno dobile novac ipak su imale dobrobit.   Jednako važno, negativnih efekata gotovo da nije ni bilo - nije bilo povećane potrošnje na luksuz poput cigareta, alkohola i kocke. Ljudi nisu radili manje, stope nasilja u porodici nisu se promijenile, niti je više djece napustilo školu.

Nivo nejednakosti u lokalnom dohotku nije se promijenio. Suprotno uobičajenom strahu, program je imao minimalan učinak na cijene: inflacija je porasla za manje od jedan odsto.  Međutim, ono što je učinilo studiju zaista prelomnom je činjenica da je bila ogromna - podijeljeni novac iznosio je više od 15 odsto BDP-a na području djelovanja, dopirući do 10.500 domaćinstava od njih 60-ak hiljada.

"Bacanje" toliko novca u lokalnu ekonomiju rađa očekivanje prosperiteta zajednice. Ali, koliko? To je, ispostavilo se, kontroverzno pitanje. Studija je imala ogromno dejstvo, na svakih 100 dolara koji su dati najsiromašnijim domaćinstvima generisalo se dodatnih 250 do 270 dolara BDP-a.

To je ogroman broj, ne samo po afričkim, već globalnim standardima.

Kako to? Budući da vrlo siromašni troše svoj novac lokalno, a prodavnice u kojima ih troše zauzvrat ih ponovo troše lokalno, lančani učinak koji podstiče potražnju i povećava prihod za male firme u cijelom tom području. Istraživanje je našlo neke dokaze - iako ne uvjerljive - da su lokalne plate porasle, možda snažnije u selima koja su direktno primala novac nego u susjednim.

Ovo je, naravno, samo jedna studija u jednom području jedne zemlje, a generalizacije su uvijek opasne.

Istraživanja ovakvog tipa su skupa za sprovođenje i potrebne su godine za analizu, što je ključni razlog zašto se slično nije pokušalo prije.  Ali ovi rezultati sugerišu da bi se to moglo promijeniti, jer sada postoje empirijski dokazi o pozitivnim efektima davanja novca siromašnima i ruše se predrasude kako sirotinja s novcem ne bi znala šta da radi, već bi se samo uvukli u probleme.

(Express.hr)

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Promocija

Adriatic osiguranje suvereno drži lidersku poziciju na tržištu Bosne i Hercegovine

Marketing tim / 16.01.2020 00:00

Adriatic osiguranje već drugu godinu zaredom tržišni je lider na ukupnom tržištu osiguranja BiH. Tržišni udio Adriatic osiguranja u premiji Društava sa sjedištem u FBiH iznosi 12,9%.

Bruto zaračunata premija Društva za 2019. godinu iznosi 68.450.802 KM, uz ostvareni rast od 4% u odnosu na 2018. godinu.

U portfelju Društva nalaze se sve vrste životnih i neživotnih osiguranja, a većinu portfelja čini osiguranje od automobilske odgovornosti u kojem su također tržišni lider, s udjelom od 18,9 % u premiji Društava sa sjedištem u FBiH.

Ovakvi rezultati potvrda su dobrog poslovnog smjera, u kojem su glavne odrednice  inovativan i dinamičan pristup tržištu, personalizirane ponude i izgrađen odnos povjerenja s osiguranicima, a sve to, naravno, uz kvalitetnu ponudu osigurateljnih proizvoda.

Adriatic osiguranje zahvaljuje svojim osiguranicima na vjernosti.

Najčitanije