Analize

Pratite nas na Google news

Svjetska banka: 400.000 ljudi na zapadnom Balkanu na pragu siromaštva

Svjetska banka: 400.000 ljudi na zapadnom Balkanu na pragu siromaštva
Foto: Ilustracija | Svjetska banka: 400.000 ljudi na zapadnom Balkanu na pragu siromaštva
Dejan Šajinović

VAŠINGTON, BANJALUKA - Ako ne bude bilo odgovora vlasti, u regionu zapadnog Balkana više od 400.000 ljudi moglo bi završiti u siromaštvu, a srednja klasa bi se znatno smanjila, naglašeno je u najnovijim bilješkama Svjetske banke za naš region.

"Mnogi od onih koji bi mogli osiromašiti trenutno ne koriste nikakvu socijalnu zaštitu, a riziku su naročito izloženi radnici u neformalnom sektoru, koji nemaju osiguranje od nezaposlenosti i ne ostvaruju pravo na drugu podršku", saopšteno je iz Svjetske banke povodom objavljivanja bilješki.

Što se tiče zdravstvenog sektora, istaknuto je da je i prije krize ovaj sektor bio u poteškoćama, a da su one sada povećane i zbog migracije zdravstvenih radnika.

"Kovid-19 je nesrazmjerno uticao na starije osobe širom svijeta, a zapadni Balkan je naročito osjetljiv zbog visokog stepena hroničnih nezaraznih bolesti u ovom regionu", naglašeno je u bilješkama.

U poređenju s prosjekom EU, kako je istaknuto, niska i neefikasna potrošnja po stanovniku na zdravstvo prije krize čini region naročito osjetljivim na ovu i buduće krize u javnom zdravstvu.

"Veliko zagađenje vazduha u nekoliko velikih gradova, te s tim u vezi veća stopa respiratornih oboljenja, povećava tu osjetljivost, naročito ukoliko bi se pandemija vratila tokom sljedeće zime", upozorili su. 

U bilješkama o tržištu rada istaknuto je da su sektori koji su najviše pogođeni krizom ugostiteljstvo, prerađivačka industrija, veleprodaja, dio maloprodaje i sektor nekretnina. Upozoreno je da će otkazi u brojnim ekonomskim granama biti neminovni i da će to dodatno opteretiti socijalni sektor i socijalna davanja. Jedan od načina djelovanja je nastojanje vlasti da se barem u prvoj šok-fazi pomogne poslodavcima kroz subvencije za pomoć isplata plata i doprinosa.

Jedan od izazova će biti, kako je istaknuto, i pad doznaka iz inostranstva koje u zemljama regiona čine između dva i deset odsto ukupnog bruto domaćeg proizvoda.

"Oni koji rade u najviše pogođenim sektorima će se suočiti s naročito visokim povećanjem stope siromaštva, iako često nisu spadali u najsiromašnije prije krize", naglašeno je u ovoj studiji.

Dalje, kako ističu, zatvaranje škola koje je bilo neophodno radi suzbijanja pandemije i smanjenja širenje virusa, dovešće do znatnog smanjenja pozitivnih ishoda učenja.

"Za nadoknadu će možda trebati godine jer se procjenjuje da bi se broj onih koji ne posjeduju osnovnu sposobnost čitanja mogao povećati sa sadašnjih 53 na 61 procenat, ukoliko škole budu zatvorene do kraja juna. Obrazovni uticaji će biti neproporcionalno veći za one u nepovoljnijem položaju, pri čemu će znatan dio učenika nazadovati u pravcu funkcionalne nepismenosti i potencijalnog prekida školovanja", istaknuto je.

Ove bilješke Svjetske  banke predstavljaju dopunu nedavno objavljenog Redovnog ekonomskog izvještaja za zapadni Balkan  i pratećih u vezi sa siromaštvom.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije