SARAJEVO - Ekonomija Bosne i Hercegovine će i ove godine rasti, ali ozbiljno napredovanje nije moguće bez dubokih reformi.
Ovo se navodi u najnovijem izvještaju Svjetske banke u kojem piše da Bosna i Hercegovina, kao i druge zemlje zapadnog Balkana, bilježi rast ekonomije, ali dugoročno jačanje nije moguće bez dubokih reformi.
"Uključuje to povećanje ulaganja u zelenu ekonomiju u gradovima, čime će oni moći efikasnije doprinijeti sveukupnom ekonomskom razvoju", navodi se u novom izdanju Redovnog ekonomskog izvještaja za zapadni Balkan.
U izvještaju analitičara ove institucije piše da će realni rast BDP-a u BiH u ovoj godini biti 2,6 odsto, a 3,3 odsto u narednoj godini.
"Ovaj rast je podržan većim izvozom koji je olakšan ojačanom inostranom tražnjom i porastom privatne potrošnje podržanim jačim realnim prihodima kako inflacija dalje usporava na niske jednocifrene brojeve", piše u izvještaju.
Kako su naveli, predviđa se da će se do 2026. godine rast ubrzati na četiri odsto, te će biti podstaknut izvozom i privatnom potrošnjom koji proizlaze iz poboljšanih ekonomskih uslova u EU i zaoštravanja
tržišta rada u BiH.
"Uprkos uzletu u izvozu robe i usluga, od 2024. do 2026. očekuje se da će se CAB pogoršati na preko pet odsto BDP-a zbog većeg uvoza robe široke potrošnje u skladu sa snažnim rastom privatne potrošnje", stoji u izvještaju.
Ekonomista Igor Gavran, kazao je za "Nezavisne novine" da su ove vijesti jedino pozitivne u smislu da ne predviđaju pad i recesiju.
"Prognozirano je da je rast zaista minimalan i apsolutno nedovoljan za BiH. Iako pozitivan, on znači jedva malo više od stagnacije. Reforme su definitivno potrebne, ali jako upitne u okolnostima izborne godine i stalnih problema u funkcionisanju vlasti. Eventualno u onim oblastima gdje je EU obećala novac u okviru programa rasta za zapadni Balkan", objašnjava Gavran.
Dodaje da se rast izvoza očekuje zbog očekivanog rasta na našim izvoznim tržištima, ali nažalost, ne zbog otvaranja novih tržišta.
"Ovako i dalje ostajemo izloženi rizicima kretanja ekonomije EU", naglasio je Gavran.
Ekonomski analitičar Admir Čavalić istakao je da je ovaj izvještaj optimističan, posebno u vezi s rastom ekonomije.
"Dosta realnije je da se krećemo u tom domenu od dva do tri odsto, što je uobičajeno za Bosnu i Hercegovinu. Kada je riječ o nekim strukturnim, dubinskim reformama, činjenica je da nemamo niti jedan reformski program, ne samo u implementaciji, nego ga nemamo ni u najavi. Zbog toga sam pesimističan u pogledu navedenog", kazao je Čavalić.
Prema njegovim riječima, on se slaže sa autorima da bi reforme omogućile veći ekonomski rast.
"Ipak, za sada nemamo takve naznake da se bilo šta radi u tom pravcu, izuzev dobrih privatnih inicijativa i strateških dokumenata, ali nemamo ništa konkretno. Pesimista sam, ali ne toliki da očekujem ekonomski pad ili nešto slično. Treba uzeti u obzir i dešavanja u Evropskoj uniji, i to će biti interesantno pratiti iz naše perspektive", rekao je Čavalić.
Ekonomista Bojan Lučić naveo je da je realno očekivati rast ekonomije.
"Njihove prognoze su čak i bojažljive, što će reći da očekujem i veći rast ekonomije od navedenog. Javni prihodi konstantno rastu. S obzirom da se javni prihodi prikupljaju oporezivanjem ekonomske aktivnosti, potrošnje, profita, rada i da poreske stope nisu mijenjane, zaključak je da je rast na osnovu višeg nivoa ekonomske aktivnosti. Mislim da će ekonomija da bude u porastu i da na nama ostaje kako ćemo da iskoristimo potencijale i izazove koji će se naći ispred nas", zaključio je Lučić.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.