MOSKVA - Šteta od desetina vanrednih evakuacija zbog lažnih dojava da je postavljen eksploziv u različite objekte, od škola i trgovačkih centara, pa do željezničkih i stanica metroa u periodu od 10. do 17. septembra procijenjena je na čak ukupno 300 miliona rubalja, što je 4,5 miliona evra.
Suma štete, kao i sama tema anonimnih, i za sada srećom lažnih dojava, razmatrani su u ponedjeljak 18. septembra na zatvorenom sastanku u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova.
Bivši savjetnik predsjedničke Uprave za unutrašnju politiku Oleg Matvejičev objašnjava da u sumu od 300 miliona rubalja ne ulazi svota koju su izgubili predstavnici biznisa, već da se ovdje govori o državnim troškovima za pojačani bezbjednosni režim. Prema riječima stručnjaka, ova vanredna situacija je dovela do angažovanja dodatnih pripadnika specijalnih snaga, što dodatno košta, baš kao i povećan broj policijskih kinologa.
Što se tiče strukture gubitaka koje su za ovaj period mogli pretrpjeti predstavnici ruskog biznisa, za "Sputnjik" je govorio ruski ekonomista i direktor analitičkog odjeljenja investicione kompanije "Okej broker" Vladimir Rožankovski.
"Ekonomski aspekt ovih dojava svakako postoji i naravno da biznis trpi velike gubitke. Mogu da procijenim da se zasad radi o sumi od oko sto miliona rubalja (milion i po evra). Mislim da nije više od toga, jer se ovdje radi o posrednim gubicima, kupovna aktivnost u ovo doba godine nije velika. Gubitke procjenjujem na osnovu činjenice da se tokom evakuacije prodavnice zatvaraju i ne rade u prosjeku dva sata, dok policija uz pomoć pasa i na druge načine ne pretraži čitav prostor. A sa druge strane, za sve to vrijeme plaća zakup prostora i sve ostale dažbine", kaže on.
Bez obzira na velike troškove evakuacija, državi i nadležnim službama ništa drugo ne preostaje nego da ih svaki put maksimalno ozbiljno sprovedu. U ovom trenutku ne postoji takva tehnologija koja bi sa sto odsto garancije mogla da odredi da li se radi o lažnoj ili realnoj dojavi, niti tako nešto može sa potpunom sigurnošću da kaže bilo koji psiholog, ma kako iskusan bio, ističe za "Sputnjik" predsjednik Međunarodne kontraterorističke asocijacije Josif Linder.
"Nadležne specijalne državne službe su konstantno u stanju gotovosti i ovdje apsolutno nema drugog izbora. Oni su obavezni, u skladu sa postojećim zakonima, da momentalno reaguju na bilo kakvu opasnost, ma koliko ona mogla da deluje lažno. U ovom trenutku ne postoji takva tehnologija koja bi mogla da detektuje da li se radi o lažnoj ili stvarnoj opasnosti i zato se mora, bez obzira na troškove, uvijek maksimalno ozbiljno odreagovati", rekao je Linder.
On dodaje da bez obzira koliko je ovo ozbiljna situacija, stanovništvu se ne može posavjetovati ništa drugo osim da budu pažljivi.
"Građani naravno osjećaju veliki psihološki pritisak, a da budem iskren, ni državne službe nisu ništa opuštenije. Upravo na pripadnicima specijalizovanih struktura leži ogromna odgovornost za bezbjednost građana. Apsolutno ne dolazi u obzir da se ne reaguje na bilo koju od ovih dojava, jer se nikad ne zna da li je baš ta stvarna. Dovoljno je da od deset dojava jedna bude realna i da posljedice budu užasne", upozorava Linder.
U međuvremenu se talas dojava nastavlja. Zasad je bilo evakuisano ukupno više od 200 hiljada ljudi u 152 objekta širom Rusije od Moskve pa do Saleharda, grada koji se nalazi na severnom polarniku, ali i južni gradovi Astrahan, Volgograd, pa uralski Jekaterinburg i Voronjež.
Interesantno je takođe da je uprkos prvim informacijama da ovi anonimni pozivi potiču iz Ukrajine, na zatvorenom sastanku u Ministarstvu unutrašnjih poslova konstatovano da su pozivi stizali i iz Brisela. Takođe, specijalne službe su razmatrale verziju da se radi o posebnom programu koji generiše telefonske pozive. Do ovakvog zaključka su došli stručnjaci, između ostalog imajući u vidu primjer da je jedna od dojava o tome da je navodno postavljena bomba u moskovskoj školi bila propraćena sa još 18 poziva hitnoj pomoći tokom 15 minuta.
Lider "Pravedne Rusije" i poslanik Državne dume Sergej Mironov je u vezi sa masovnim dojavama konstatovao da se država u ovom slučaju suočava sa masovnim sajber-napadom, imajući u vidu da se radi o Aj-Pi tehnologijama. Mironov je takođe konstatovao da dojave imaju isti cilj kao i teroristički napadi, da uplaše stanovništvo, kao i da ovaj telefonski terorizam praktično izaziva državu i njene strukture. Sa ovim konstatacijama se slaže sagovornik "Sputnjika" Aleksej Filatov, potpukovnik FSB-a u penziji.
"Ove lažne dojave angažuju mnogo sredstava i snaga, ali najvažnije je što, nažalost, siju strah, paniku i neizvjesnost običnih ljudi, građana. Sa ovakvom situacijom se do sada nismo susretali i ovdje mnogo zavisi od toga kako će pravni sistem okarakterisati celu situaciju. Ja insistiram da ovaj slučaj bude podveden pod teroristički napad. Ostaje da pravnici protumače sve u skladu sa zakonima države i da nađu adekvatne kazne“, kaže Filatov.
Potpukovnik FSB-a ističe da se prema raspoloživim informacijama može zaključiti da se radi o unaprijed dobro isplaniranoj, skupoj i složenoj operaciji, kao i da je sva metodologija dobro tehnološki promišljena kako izvor ovih masovnih dojava ne bi mogao jednostavno biti pronađen.
Predsjednik Međunarodne kontraterorističke asocijacije se slaže da je ovo očigledno unapred osmišljena operacija.
"Definitivno ima osnova govoriti da je cijela ova operacija planirana ranije, jer istovremeno a u raznim mjestima, tek tako, samo od sebe se ovako nešto ne dešava. Ovo je isplanirana akcija koja je izrežirana u jednom centru uz prilična materijalna sredstva, koja bi trebalo da postigne konkretne političke, društvene i provokativne ciljeve", zaključuje Linder.
Sagovornik "Sputnjik" podvlači da je neophodno sačekati rezultate temeljne istrage i tek na osnovu zvaničnih saopštenja komentarisati sve moguće opcije i posljedice.
(Sputnjik)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.