Analize

Turizmu u BiH potrebni podsticajni faktori

Turizmu u BiH potrebni podsticajni faktori
Foto: Arhiva / Ilustracija | Tu­ri­zmu u BiH po­tre­bni pods­ti­caj­ni fa­kto­ri

SARAJEVO - Turizam je važan uslužni sektor za BiH, a mogao bi biti još važniji, navodi se u izvjеštaju Međunarodne finansijske korporacije, članice grupacije Svjetske banke, pod nazivom "BiH Dijagnostika sektora turizma: Izazovi i mogućnosti za izvrsnost sektora".

Dodaju da je u 2019. godini turizam predstavljao 50,3 odsto ukupnih usluga, a izvoz putničkih usluga doprinio je 2,055 milijardi KM (oko 1,3 milijarde dolara) u istoj godini. Između 2014. i 2019. godine prihodi ostvareni od stranih putnika, koji se smatraju djelatnošću izvoza usluga, povećani su za 54,8 odsto.

Kako je istaknuto u publikaciji, kovid19 teško je pogodio globalni sektor turizma. Konkretno, uticaj pandemije jasno se vidi iz platnog bilansa BiH. Izvoz putničkih usluga pao je za 65 odsto u toku prvih šest mjeseci 2020. godine u odnosu na isto razdoblje u 2019. godini. Uticaj je još očigledniji kada se uporedi drugi kvartal 2020. s drugim kvartalom 2019. godine, kada je izvoz putničkih usluga opao sa 590 miliona na 87,2 miliona KM (oko 53 miliona dolara), što je bio pad od 85,2 odsto. U posljednjih 25 godina prije kovida19, BiH je bilježila brz rast dolazaka turista. Godišnji broj posjetilaca porastao je sa 115.000 u 1997. na više od 1,2 miliona u 2019. godini, što je bilo više nego desetostruko povećanje.

Međutim, kako se upozorava u tom izvještaju, čak i s tim rastom sektor se suočava s nizom posebnih ograničenja.

Između ostalih, poslovni subjekti suočavaju se s nizom uskih grla u pogledu izdavanja dozvola i propisa, koja čine osnivanje i poslovanje turističkog poslovnog subjekta neprivlačnim. Upozorava se i na nepostojanje institucije na državnom nivou koja jedinstveno uređuje turističku djelatnost, koordinira subjekte i zainteresovane strane u turističkoj industriji i vodi državnu strategiju razvoja turizma, te nedostatak integrisanog planiranja destinacija.

Naglašeno je i kako slab kvalitet podataka o potražnji i ponudi u sektoru onemogućava izradu informisanih politika i djelotvorno donošenje odluka koje mogu unaprijediti sektor kako bi bio koristan cjelokupnom stanovništvu.

"Iako BiH ima povoljan geografski položaj, nema adekvatnu niti kvalitetnu infrastrukturu, što ograničava kretanje unutar zemlje na samo nekolicinu ikonskih mjesta kao što su Mostar i Međugorje", navodi se u izvještaju te dodaju da predstavnici Ministarstva trgovine i turizma RS naglašavaju kako postoji nedostatak visokokvalifikovanog ili sertifikovanog kadra u turističkoj industriji, što onemogućava razvoj i pružanje usluga.

U rezimeu izvještaja se sugeriše kako u BiH, da bi zemlja oslobodila svoj puni potencijal za održiv i rezilijentan rast turizma, moraju postojati podsticajni faktori, uključujući stabilno političko i ekonomsko okruženje, podsticajno poslovno okruženje koje je racionaliziovano i raspoloživost radne snage s neophodnim obrazovanjem i vještinama.

Navedene preporuke zasnovane su na kratkoročnim i srednjoročnim pristupima kojima se kombinuju intervencije ne samo za unapređenje cjelokupnog poslovnog okruženja i promotivnog okvira, već se osigurava i adekvatan odgovor na izazove koje je prouzrokovala pandemija kovid19. Prema izvještaju, u 2020. godini pokrenuti su programi entitetskih vlada koje treba da nastavitie da implementiraju politiku za podršku preduzećima s problemima vezanim za kratkoročnu likvidnost, dok adekvatna državna finansijska pomoć treba da osigura punu implementaciju uspostavljenih programa kreditnih garancija. 

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije