ZAGREB - Zbog pogoršanja makroekonomskih uslova biće povećan broj hrvatskih domaćinstava koja bi mogla imati teškoće pri otplati preuzetih kreditnih obaveza, prognozirala je Hrvatska narodna banka (HNB).
HNB u analizi, ističe da skoro 14 odsto ili svako sedmo zaduženo domaćinstvo teško ili nikako ne može otplaćivati kredite, a njihov dug 2011. je činio 12 odsto ukupnog duga stanovništva.
HNB predviđa i da će uklupan domaći proizvod (BDP) ove godine pasti do 1,6 odsto.
Ranjivost domaćinstava i izloženost banaka kreditnom riziku u 2011. najviše je porasla zbog slabljenja kursa kune u odnosu na švajcarski franak, dok je uticaj pogoršavanja uslova na tržištu rada malo slabiji.
Ranjiva domaćinstva prosječno su bila znatno više opterećena otplatama bankovnih kredita u odnosu na svoj dohodak, u poređenju s domaćinstvima koja nisu identifikovana kao ranjiva.
Ranjivost domaćinstava najviše je porasla 2009, a tokom 2010. porast je bio malo blaži.
U trogodišnjem razdoblju od 2008. do 2010. prosječno je 8,8 odsto zaduženih domaćinstava svrstano među ranjive.
Godišnji porast ukupnog duga domaćinstava krajem prvog kvartala ove godine iznosio je 2,6 odsto, a korigovan za uticaj kursnih promjena za 0,6 odsto, pa ukupni dug domaćinstava već skoro dvije godine oscilira oko 40 odsto BDP, istakli su u HNB.
Učešće dugoročnih kredita u ukupnim novoodobrenim kreditima domaćinstvima koje je od kraja 2009. kontinuirano raslo, krajem prošle i početkom ove godine ponovo se počelo smanjivati.
Usporavanje dugoročnog zaduživanja posljedica je ponovnog postepenog
rasta kamatnih stopa na dugoročne kredite i potisnute potražnje u uslovima rasta neizvjesnosti na tržištu rada.
Domaćinstva su se manje oslanjala na sve oblike dugoročnog zaduživanja, a relativno najviše smanjeni su novoodobreni stambeni krediti.
Slaba tražnja domaćinstava za kreditima odražava nepovoljne trendove na tržištu rada, koji se vide u ponovnom intenziviranju pada zaposlenosti i smanjenju realnih plata, istakli su analitičari HNB.
U HNB očekuju u nastavku ove godine dalju stagnaciju zaduženosti domaćinstava u uslovima intenziviranja pada zaposlenosti i realnih dohodaka i zadržavanja kamatnih stopa na povišenom nivou.
Čak i ukoliko se pretpostavi blagi oporavak u drugoj polovini godine, Hrvatsku čeka rast nezaposlenosti i pad raspoloživog dohotka domaćinstva, istakli su u HNB.
Vlada staje na kraj lihvarima za male kredite
Hrvatska vlada je u saborsku proceduru poslala izmjene zakona potrošačkom kreditiranju kako bi stala na kraj "kamatarenju" i na kredite manje od 200 evra (1.500 kuna).
"Svako ko se bavi kreditiranjem mora dobiti licencu od ministarstva finansija, a reguliše se i visina kamatne stope koja se može mijenjati samo uz saglasnost potrošača, pa ne može biti veća od 12 odsto godišnje", saopštio je ministar finansija Slavko Linić.
On je kazao da se ukida izuzeće od primjene zakona za kredite u iznosu manjem od 1.500 kuna (200 evra), kao i izuzeće za kredite dane na osnovu zaloga.
Time su spuštani limiti za potrošačke kredite ispod 1.500 kuna.
"Veći je problem što se u klauzulama ugovora određuje da kreditori mogu sami utvrđivati kamate, pa i nerealno visoke kamate na koje se potrošač ne može žaliti", rekao je Linić.
Prema prijedlogu neće biti regulisani samo krediti koje daju sindikalne organizacije i poslodavci svojim radnicima.
Po propisima iz 2010, kreditne agencije su mogle nuditi kredite tek kad dobiju licencu ministarstva financija, a potom su se morali držati i propisa o najvećoj kamati koju mogu naplatiti građanima, a ona je tada iznosila 14 odsto.
Oni koji nude novac i žele veću zaradu iskoristili su propis po kome pozajmica do 1.500 kuna (200 evra) ne potpada pod zakon o potrošačkom kreditiranju i razvili su posao s instant-kreditima na kojima su ubirali i kamate od 30 odsto.
Posao s instant-kreditima, koji su se sklapali na daljinu putem interneta i telefona, počeo je cvjetati posljednjih godinu i po. Uz kredit nisu isticane kamate, odnosno njihov procenat, nego naknada, pa je bilo moguće da se na pozajmicu od 1.400 kuna (187 evra) na mjesec ili dva plati naknada od 250 kuna (33,4 evra).
Kako bi vraćali te kredite, građani su podizali nove s visokim kamatama i na kraju ih nisu mogli plaćati, pa su često dovedeni na rub egzistencije.
Osim lihvarskih kamata, davaoci takvih kredita koristili su mogućnost da odobravaju i kredite veće od 1.500 kuna, tako što su ih razbijali na više kredita manjeg iznosa.