Analize

Pratite nas na Google news

U jeku korone na internetu zabilježen rekordan promet informacija

U jeku korone na internetu zabilježen rekordan promet informacija
Foto: Panumas Nikhomkhai / Pexels | Korišćenje interneta u nekim dijelovima svijeta povećano je za 50% nakon širenja pandemije
Srđan Bjelić

Da li je vrijeme aplauzom da nagradimo jedno veče i nekoga ko neumorno radi, niko ga ne spominje, a svi smo oslonjeni na njegove resurse?

Sredinom marta ove godine, desile su se određene aktivnosti na internet globalnoj mreži, o kojima većina stanovništva nije upoznata. U Frankfurtu, 15.3.2020. godine, zabilježen je protok informacija od 9,1 Tb/s (terabit u sekundi). Data centar DE-CIX u Njemačkoj, drugi po veličini u svijetu po prometu internet saobraćaja, najvažniji internet čvor u Evropi, zabilježio je novi svjetski rekord u domenu protoka informacija!

Korona nas je izmjestila u naše domove, ali korišćenje interneta prima novu dimenziju i namjenu. U trenutnoj situaciji, svi traže oslonac na polugama interneta. Do kraja aprila 2020. godine, pandemija je dovela do zatvaranja svih škola u najmanje 188 zemalja, što se odnosi na 90% ukupne svjetske populacije učenika.

Korišćenje interneta u nekim dijelovima svijeta povećano je za 50% nakon širenja pandemije. Razne sfere i djelatnosti, od privrede, komunikacija, sredstava javnog informisanja do ponude i potražnje, koriste i oslanjanu se na internet kao osnovno sredstvo za rad.

Šta je glavni konzument internet resursa?

Predsjednik njemačkog Bitkoma (IT udruženja) gospodin Ahim Berg ističe da striming video-sadržaja čini i do 60% ukupnog protoka podataka. Procesi rada od kuće i nastave preko interneta srazmjerno su skromni. Čak i video-konferencije sa malim brzinama od 2 i 8 Mb/s (megabit u sekundi) odvijaju se nesmetano i bez problema.

Svjetske kompanije Netflix i Google prilagodile su sistem emitovanja svog video-sadržaja novonastaloj situaciji. Ovim mjerama pridružio se i Facebook, koji je privremeno smanjio brzine protoka video-sadržaja na svojim društvenim mrežama Facebook i Instagram. Dobili su i javno priznanje za uvođenje novih mjera.

Evropski komesar za unutrašnje tržište i usluge gospodin Tijeri Breton javno je zahvalio Googleu u Netflixu na koracima preduzetim za očuvanje nesmetanog funkcionisanja interneta pandemije tokom korone.

"U situaciji kada se milioni Evropljana navikavaju na mjere društvene izolacije tako što preko interneta rade, uče i zabavljaju se, zahvaljujemo Googleu i Netflixu na koracima preduzetim za očuvanje nesmetanog funkcionisanja interneta tokom kriza COVID19", rekao je Breton.

U porastu industrija zabave na internetu

Industrija zabave na internetu predstavlja veliko opterećenje na mreži i pored klasičnih video-sadržaja, tzv. online igre.

Da su ove tvrdnje potpuno opravdane, pokazuje stav glavnog čovjeka Telekoma Italija, direktora, gospodina Luiđija Gubitozija, koji je izjavio da je kod kablovskog interneta zabilježen porast aktivnosti od 70%, većim dijelom zahvaljujući i aplikacijama za igrice poput Fortnite i Call of Duty.

 Velika Britanija, sa druge strane, zabilježila je rekord sa više od 20 miliona igrača aktivnih sredinom marta, na najvećoj svjetskoj platformi za kompjuterske igrice "Steam".

SAD evidentiraju milione osoba koje rade i uče od kuće, zbog čega internet mrežama prijeti opasnost od naprezanja do krajnjih granica. Nekadašnji predsjednik Federalne komisije za komunikacije gospodin Tom Viler rekao je za The New York Times: "Jednostavno ne znamo kako će se infrastruktura ponašati."

Internet infrastruktura na ispitu

Pored video-sadržaja i online zabave, sve ostalo je našlo svoje mjesto u prodavnici na internet rafama, pa su tu kultura, online knjige, poslovni sastanci, učenje na daljinu, zakazivanje tehničkih pregleda za automobile i još mnogo čega, a i mnoge druge potrebe što do sad nisu ni koristile internet ili su ga koristile u znatno manjoj mjeri su tu.

Ono što je bitno napomenuti u čitavoj priči u vezi sa korišćenjem interneta, pored obima i količine potrošnje, na ispitu je definitivno infrastruktura. Korišćenje sadržaja se povećalo, ali infrastruktura je ta koja će igrati glavnu ulogu u narednom periodu i biti na ispitu snage.

Infrastruktura će biti zadatak, ne samo nacionalnih operatera, već i država u narednom periodu, kako bi se odvijali nesmetani procesi u kojima nema opcije da nešto ne radi ili nije adekvatno isporučeno. Sve se preselilo u online režim i to mora adekvatno da radi. Naravno, smatram da je i odgovornost pojedinca u racionalnom korišćenju interneta veoma bitna u ovom trenutku.

Internet je naš prozor u svijet

Mnoge trgovine u funkciji su stavile svoje web-trgovine (web shop), bilo da se radi o odjevnim artiklima, namještaju i slično. Prehrambene prodavnice i dalje su otvorene, ali i one su nam ponudile neke oblike internet kupovine i omogućavaju nam dostavu na kućnu adresu. Brze pošte i kurirske službe rade ovaj dio posla.

Tokom 2018. godine, u zemljama Evropske unije 85% građana starosti od 16 do 74 godine izjavilo je da su koristili internet za gledanje reklama, korišćenje društvenih mreža, bankarske usluge i pretraživanje informacija u vezi sa zdravljem. Šta će i u kojoj mjeri donijeti 2020. godina, ostaje da vidimo.

Uzimajući u obzir to da naredni period donosi određeno popuštanje i relaksaciju propisanih mjera, pitanje je da li će se korišćenje interneta srazmjerno smanjiti ili će se dogoditi suprotno.

Internet je naš prozor u svijet, a po svemu sudeći, naredni period donijeće neke nove svjetske rekorde!


Srđan Bjelić je rukovodilac Službe za poslovne korisnike i biznis rješenja u kompaniji Blicnet d.o.o. Banja Luka. Učestvovao je u realizaciji i implementaciji mnogih projekata i rješenja u privatnom i javnom sektoru.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije