Glavni opskrbnim gasovodom Sjeverni tok 1, kojim Evropa dobivja gas od Rusije teče sve manje gasa. Kako sada stvari stoje ove jeseni nitko neće pitati koliko gas košta, nego hoće li ga uopšte biti. Loše vijesti stižu i iz SAD-a koji ipak neće moći brodovima dovesti dovoljno LNG-a da namiri cijelu EU.
Cijena gasa na evropskom tržištu u Nizozemskoj (TTF) u srijedu je skočila čak 24 odsto nakon što je američka kompanija Freeport objavila da se veliki kvar na njenom postrojenju za ukapljivanje gasa u Teksasu neće moći otkloniti sve do septembra. Budući da se dvije trećine proizvodnje iz Freeporta izvozi u Evropu, dotok američkog gasa smanjiće se ne samo u sljedeća tri mjeseca, nego do kraja godine, dokad postrojenje neće moći raditi punom snagom. Freeport ima 17 odsto američkih kapaciteta za ukapljivanje gasa, javlja Novi list.
Da stvar bude gora, ruski Gazprom je u utorak objavio rezanje isporuka gasa Njemačkoj za 40 odsto, putem starog cjevovoda Sjeverni tok. Dan kasnije, kompanija ENI je objavila da je primila obavijest Gazproma o smanjenju isporuka gasa Italiji za 15 odsto. Gazprom je prije toga zatvorio ventile Poljskoj, Bugarskoj i Finskoj jer, za razliku od Njemačke, Italije i ostalih zemalja, nisu pristale plaćati gas u rubljima. Tome treba dodati da je početkom maja Ukrajina zatvorila trećinu svojih kapaciteta kojima ruski gas dolazi u Evropu, tvrdeći da ih neće pustiti u rad "sve dok su pod okupacijom ruskih snaga".
Ukratko, u ovom trenutku dva najveća gasovoda koja dovode ruski gas u Evropu, putem Ukrajine i Njemačke, rade kapacitetom smanjenim za 30 do 40 odsto, dok je treći cjevovod – onaj koji prolazi Poljskom – izvan pogona jer Varšava, ne želi plaćati gas u rubljama.
Njemačka javnost bila je šokirana kad je čula da su joj Rusi odlučili smanjiti dnevne isporuke gasa sa 167 na 100 milijardi kubnih metara. Gazprom je tu odluku obrazložio time što Rusima još nisu vraćene kompresorske stanice nužne za normalno funkcionisanje gasovoda, koje se nalaze na remontu u Njemačkoj kod Siemensa. Dok se to ne dogodi, prema Gazpromu, gasovod Sjeverni tok 1 neće moći raditi punim kapacitetom. Siemens Energy na to je odgovorio da kompresorske stanice ne može vratiti jer su proslijeđene na remont u Montreal, gdje su zapele zbog sankcija koje Kanada provodi protiv Rusije. Njemački vicekancelar Robert Habeck, međutim, misli da odgovornost leži na Rusiji koja putem Gazproma pokušava izvršiti pritisak na njegovu zemlju.
Prema ocjeni televizije Deutsche Welle, smanjenje dotoka plina u Njemačku neće imati kratkoročnih posljedica jer blizu je ljeto i potrošnja je pala. Međutim, to bi moglo otežati osiguravanje dovoljnih količina gasa za iduću zimu, dao je do znanja DW.
Skladišta gasa u članicama Evropske unije nakon završetka ogrjevne sezone uglavnom su ispražnjena, a do novembra trebala bi se popuniti do nivoa od 90 odsto, prema preporuci Evropske komisije. Istovremeno, Njemačka i ostale članice EU objavile su da namjeravaju do kraja ove godine smanjiti uvoz gasa iz Rusije za dvije trećine, kako bi se do 2027. postepeno riješile energetske ovisnosti o Moskvi i kaznile je zbog Ukrajine.
Mnoge zemlje, uključujući Njemačku, imaju u ladici planove za vanredne situacije u slučaju nestašice gasa, koja se sljedeće zime čini sve izvjesnijom. Prema tim planovima, energetske kompanije u slučaju potrebe najprije bi obustavile gas velikim industrijskim potrošačima, dok bi građane nastojale poštedjeti od restrikcija kako bi njihovi domovi ostali zagrijani.
Ipak, vlade već sada preporučuju građanima štednju energije. Brojni evropski mediji bave se izračunima koliko se struje i gasa može uštedjeti ako se na klimatizacionim uređajima temperatura ovog ljeta povisi za stepen-dva i ako se grijanje na radijatorima od jeseni spusti ispod 20 stepeni Celzijevih. Budući da se iz gasa proizvodi i dio električne energije, svaka ušteda struje tokom ljeta, kažu, omogućiće više energije tokom zime.