Evropske niskotarifne avio-kompanije mijenjaju način poslovanja i sve pažljivije biraju aerodrome s kojih će letjeti, dok rast troškova, slabija potražnja i problemi s isporukama novih aviona pritiskaju cijelu industriju.
U relativno kratkom periodu Wizz Air je ugasio bazu u Beču i najavio zatvaranje baze u Beogradu, dok je Ryanair zatvorio bazu u Berlinu i najavio povlačenje s niškog Aerodroma "Konstantin Veliki".
Ipak, zatvaranje baza ne znači nužno potpuno povlačenje kompanija s određenog tržišta. Niskotarifni prevoznici sve češće premještaju avione na aerodrome gdje su troškovi niži i gdje procjenjuju da mogu ostvariti bolju zaradu.
"Povlačenje pojedinih kompanija moglo bi donekle da smanji rast ponude, ali su mogućnosti za rast cijena i dalje ograničene, naročito ako finansijski pritisak na cjenovno osjetljive putnike potraje tokom predstojeće zime", kaže Konor Gejnor (Conor Gaynor), analitičar Bloomberg Intelligence.
Gorivo i slabija potražnja pritiskaju kompanije
Sukobi na Bliskom istoku od početka godine doprinijeli su rastu cijena nafte, a samim tim i troškova avio-kompanija.
Dodatno opterećenje donijela su kašnjenja i otkazivanja letova tokom proljeća, nakon privremenog zatvaranja vazdušnog prostora iznad Dohe i Dubaija, važnih svjetskih avio-čvorišta.
Povećana neizvjesnost uticala je i na potražnju, pa su se prevoznici istovremeno suočili s većim troškovima i opreznijim putnicima.
Ryanair je tokom ljetne sezone snizio cijene karata za šest odsto, dok su ukupni troškovi porasli za 11 odsto.
Gejnor procjenjuje da bi broj ponuđenih sjedišta u Evropi do decembra mogao biti do pet odsto veći nego godinu ranije, zbog čega ne očekuje mnogo prostora za značajniji oporavak cijena karata.
Promjene stižu i na tržište Srbije
Promjene u evropskoj avio-industriji vidljive su i u Srbiji.
Ryanair je najavio povlačenje iz Niša krajem oktobra, a kao razlog naveo probleme sa snabdijevanjem gorivom koje povezuje s američkim sankcijama Naftnoj industriji Srbije (NIS).
Wizz Air je, s druge strane, najavio zatvaranje baze u Beogradu do kraja godine. Kompanija odluku povezuje s promjenama propisa u oblasti civilnog vazduhoplovstva i mogućim povećanjem troškova.
Zatvaranje baze, međutim, ne mora značiti i nestanak Wizz Aira s beogradskog aerodroma. Kompanija je najavila da planira da nastavi letove iz Beograda.
Istovremeno razmatra otvaranje baze u Prištini.
Wizz Air zatvara jedne, a otvara druge baze
Wizz Air je već ugasio bazu u Beču, koja je postojala od 2018. godine, a posljednji avioni povučeni su u martu.
Kompanija je odluku obrazložila rastom aerodromskih naknada, poreza i troškova zemaljskog opsluživanja, zbog čega su bazne operacije u austrijskoj prijestonici, prema njihovoj procjeni, postale ekonomski neodržive.
Ali Wizz Air istovremeno širi poslovanje na drugim mjestima. Tokom 2025. otvorio je bazu u Bratislavi, svega pedesetak kilometara od Beča.
Takav potez dobro pokazuje novu taktiku niskotarifnih kompanija. Za njih čak i razlika od nekoliko evra po putniku može odlučiti gdje će stacionirati avion.
"Dovoljno jednostavan operativni model, mala zavisnost od transfernih putnika i veliki broj baza omogućavaju niskotarifnim prevoznicima da brže reaguju na promjene tržišta", ocijenio je za Bloomberg Džon Grant (John Grant) iz kompanije OAG.
Njihov poslovni model počiva na visokoj iskorištenosti aviona i strogoj kontroli troškova po prodatom sjedištu. Kada nema prostora za značajnije povećanje cijena karata, jedna od mogućnosti je premještanje aviona na profitabilnija tržišta.
Ryanair bilježi pad dobiti
Ryanair već osjeća posljedice većih troškova i slabije potražnje.
Irska kompanija je u prvom kvartalu ove godine zabilježila pad dobiti od oko 34 odsto, na 538 miliona evra, iako je broj prevezenih putnika povećan za šest odsto, na 61,3 miliona.
Šira slika takođe pokazuje koliko je situacija za avio-industriju postala zahtjevna. Međunarodno udruženje za vazdušni saobraćaj (IATA) u junu je, prema podacima koje prenosi Bloomberg Adria, smanjilo procjenu globalne dobiti avio-kompanija za 2026. sa 41 milijarde na 23 milijarde dolara.
Novi avioni ne stižu dovoljno brzo
Pored goriva, jedan od najvećih problema predstavlja nedostatak novih aviona.
Airbus i Boeing suočavaju se s problemima u lancima snabdijevanja i kašnjenjima u isporukama aviona, dijelova i motora.
Prema podacima Bloomberg Intelligence, Airbus je do kraja jula isporučio 418 aviona od 870 planiranih za ovu godinu.
"Ako danas od Airbusa ili Boeinga tražite 20 aviona, nećete ih dobiti sljedeće godine", objašnjava Fransoa Diflo (Francois Duflot), analitičar Bloomberg Intelligence.
To znači da kompanije ne mogu jednostavno dodavati nove avione na svako tržište koje postane atraktivno. Umjesto toga, moraju odlučivati gdje će rasporediti flotu kojom već raspolažu.
Upravo zbog toga zatvaranje baza niskotarifnih kompanija ne mora biti znak njihovog povlačenja iz Evrope. Sve više izgleda kao promjena taktike: avioni se sele tamo gdje kombinacija aerodromskih naknada, poreza, potražnje i drugih troškova obećava veću zaradu, prenosi Bloomberg Adria.