BUENOS AJRES - Argentina, koju je prije devet godina zbog strogih mjera štednje potresala lavina nasilnih protesta, poručuje Grcima da ne slušaju Međunarodni monetarni fond (MMF).
"Gledala sam na televiziji prizore iz Grčke i ljude koji napadaju banke. To me umnogome podsjetilo na Argentinu 2001. godine, sa istim rješenjima koja su ponuđena za izlazak iz krize, a završena su ekonomskom katastrofom", kaže predsjednik Argentine Kristina Fernandes de Kirhner.
Od kada je izbila grčka kriza, učestala su poređenja sa onom koja je 2001. godine zadesila Argentinu. Tada je MMF, zbog prestanka otplaćivanja duga od 95 milijardi dolara, Argentini nametnuo stroge mjere štednje, što je izazvalo lavinu nasilnih protesta. Iako je 2005. godine Argentina otplatila cijeli dug, vlasti te zemlje tvrde da su naučile tešku lekciju i da je njihova privreda u mnogo boljem stanju od kada ne mora da slijedi uputstva MMF-a. Mnoga bankrotirana preduzeća, koja su 2001. godine preuzeli radnici, bilježe rast proizvodnje i zaposlenosti, a pomaže im i Vlada.
"Grcima poručujem da mogu da riješe krizu. Postoje vrijednosti koje nisu zapisane u knjigama niti ih neko može nametnuti", rekao je radnik Horhe Lopes.
Ipak, argentinski model nije moguće primijeniti u Grčkoj, koja mora da poštuje stroga pravila EU i evrozone. Štednja je zato neminovna, kao i nastavak protesta radnika i penzionera. Glavni grčki sindikati zakazali su novi generalni štrajk za 20. maj. Pristalice opozicione Komunističke partije i članovi sindikata ponovo su zahtijevali od Vlade da odustane od mjera štednje na koje se obavezala da bi u naredne tri godine dobila 110 milijardi evra pomoći od zemalja evrozone i MMF-a.
"Vlada mora da odbaci ove mjere i usvoji novu političku platformu. Udaviće nas kapitalizam, banke, EU i MMF", smatra jedan od demonstranata.
Demonstranti strahuju da radnike, poljoprivrednike i zaposlene s malim primanjima čeka crna budućnost.