Prvih dana primjene trgovinskog dijela Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU očekuje se znatan porast uvoza, pošto privrednici, očigledno, čekaju na ukidanje carina na robu iz EU, ističe Bogdan Novaković, pomoćnik direktora Uprave za indirektno oporezivanje, zadužen za rad carinske službe.
Novaković, koji ovih dana, kaže, ne može glavu da digne od silnog posla, tvrdi da carinska služba spremno dočekuje 1. jul, kada će doći do ukidanja carina na mnogu robu iz EU. Carinska služba, koja će prva, na svom poslu, osjetiti efekte sporazuma, posebnu pažnju će, kaže Novaković, obratiti na sprečavanje mogućih zloupotreba sa porijeklom robe.
"Prvi jul, kad dolazi do postepenog ukidanja carina, dočekujemo potpuno spremni. Za to smo se počeli pripremati još kad je SSP parafiran, a naročito poslije potpisivanja ugovora. U okviru priprema za primjenu sporazuma, donijeli smo operativno uputstvo o primjeni pravila o preferencijalnom porijeklu sa EU i niz drugih dokumenata. Na osnovu toga, carinici će imati uputstva za primjenu sporazuma. Posebnu pažnju smo posvetili obuci carinika, pogotovo zbog toga što se carina ukida isključivo za proizvode iz EU. Dakle, na svu robu koja se uvozi iz EU, a nije porijeklom iz Unije, i dalje će se plaćati carina u istom iznosu kao i do sada", kaže Novaković.
NN: Otvara li se, carinskim povlasticama, prostor i za uvoznike koji misle prevariti državu?
NOVAKOVIĆ: Pred nama je ogromna obaveza i veliki posao kako bismo spriječili pojavu bilo kakvih zloupotreba. Tokom cijele godine upoznavali smo privrednike, špeditere i prevoznike s novim pravilima, kako bi i oni olakšali posao carini. Takođe, radimo na uspostavljaju pojednostavljenih carinskih postupaka za uvoznike koji zakonito rade svoj posao, kako bismo carinsku službu što manje opteretili kontrolom regularnih uvoza robe, a više se posvetili uvozu za koji postoji osnovana sumnja u zloupotrebe.
NN: Očekujete li zloupotrebe?
NOVAKOVIĆ: Jedan od naših stalnih zadataka i jeste provjera porijekla robe, a sada imamo dosta slučajeva netačnog prijavljivanja porijekla robe. Roba, koja se uvozi iz EU, do sada nije bila pod "velikim rizikom", ali, sad, u početnom periodu primjene sporazuma, posebnu pažnju ćemo posvetiti kontroli porijekla te robe.
NN: Koji će to biti prvi, konkretni efekti od primjene sporazuma na terenu, osim očekivanog smanjenja prihoda od carina?
NOVAKOVIĆ: Teško je cijeniti prve efekte, ali što se tiče carine, mi očekujemo povećani uvoz, s obzirom na to da jedan broj privrednika, prema našim informacijama, čeka da se počne s primjenom sporazuma, odnosno smanjenjem carina, da bi počeli s uvozom.
NN: Koje robe najviše?
NOVAKOVIĆ: U prvoj fazi doći će do značajnog smanjenja carina za industrijske proizvode, s tim da će, prema sporazumu, carine biti potpuno ukinute u roku od pet godina. Za veći dio ove robe, od 1. jula, carina će biti niža za 50 odsto, dok će za jedan dio biti niža za 75, odnosno 90 odsto. Dobar dio toga odnosi se na onu koja se koristi kao repromaterijal u proizvodnji i jasno je da će smanjenje carina predstavljati značajan stimulans za bh. privredu. Istovremeno, to znači i jaču konkurentnost evropske privrede na bh. tržištu, tako da će, praktično, od sposobnosti naše privrede zavisiti i ukupni efekti primjene sporazuma sa EU. U slučaju da naši proizvođači iskoriste smanjenje carina na repromaterijal za povećanje izvozne konkurentnosti, to će, svakako, dovesti do pozitivnih efekata.
NN: Jasno je da će ukidanje carina dovesti do manjih prihoda u budžet. Kakve su procjene za ovu godinu?
NOVAKOVIĆ: Prema analizama, koje se oslanjaju na uvoz robe iz drugog polugodišta prošle godine, očekujemo smanjenje carinskih prihoda u iznosu od 160 miliona KM. Ali, ako dođe do povećanja uvoza, što očekujemo, ova cifra bi mogla biti i veća.
NN: Kako će biti nadomješten manjak prihoda od carina?
NOVAKOVIĆ: U pripremi su izmjene Zakona o akcizama, koje će, ako budu usvojene, dovesti do povećanja akciza na cigarete, alkohol i drugu akciznu robu. To bi, dijelom, trebalo da kompenzuje gubitak carinskih prihoda. Koliko će novca biti prikupljeno od toga, zavisi na kraju od toga kako će zakon izgledati u konačnici. Prema našim procjenama, po tom osnovu povećali bismo prihode od akciza za 80 miliona KM, što praktično predstavlja polovinu gubitka na carini. Takođe, dio gubitka će poravnati i povećanjem uvoza, jer što je više uvezene robe, to je više prikupljenog PDV-a.
NN: Govori se, takođe, i o povećanju administrativnih taksi?
NOVAKOVIĆ: Izradili smo Prijedlog izmjena Zakona o administrativnim taksama, kojim smo predložili povećanje taksi na carinske prijave za uvoz robe. Istovremeno, nismo predložili povećanje taksi za izvoz, jer bi to destimulisalo izvoznike. Povećanje taksi, međutim, neće dovesti do značajnijih finansijskih efekata, pošto se računa da bi po tom osnovu godišnji prihodi bili povećani za 10 do 20 miliona KM.