RIM - SAD i Brazil, dva najveća proizvođača alkohola za pogon motornih vozila, na samitu u Rimu stali su u odbranu biogoriva navodeći da ta vrsta goriva nije uzrok krize hrane u svetu.
"Biogorivo nije kriminal", poručio je brazilski predsednik Luiš Inasio Lula da Silva obraćajući se na samitu o međunarodnoj krizi hrane svetskim liderima, oštro podeljenim oko uzroka ogromnog skoka cena goriva, osnovnih prehrambenih proizvoda i veštačkog đubriva.
"Baš naprotiv, jer ako se (biogorivo) proizvodi na ozbiljan način ono može da postane važno sredstvo koje bi najsiromašnijim zemljama omogućilo da izađu krize hrane", dodao je brazilski šef države.
Brazil kategorički odbacuje optužbe da je jedan od uzroka skoka cena hrane na svetskom tržištu i etanol koji se u Brazilu pravi od šećerne trske.
Brazil je drugi po značaju proizvođač alkohola za pogon motornih vozila, iza SAD koji kao prvi proizvođači u svetu, tu vrstu alkohola prave od kukuruza.
"Tvrdnja da proizvodnja etanola ide na štetu proizvodnje prehrambenih proizvoda je bez ikakve osnove. Ta proizvodnja ne predstavlja pretnju amazonskoj šumi niti smanjuje ponudu hrane", rekao je Lula.
On naprotiv, smatra da su subvencije koje razvijene zemlje daju svojim poljoprivrednicima kao i carinske prepreke glavni uzroci skoka cena na svetskom tržištu.
Podržavajući izlaganje brazilskog predsednika, američki državni sekretar za poljoprivredu Ed Ssafer ponovio je da proizvodnja biogoriva "nema značajnijeg uticaja na prehrambene cene".
Istovremeno, francuski predsednik Nikola Sarkozi izjasnio se za brži razvoj "biogoriva druge generacije" koje bi "omogućilo da se na istoj poljoprivrednoj površini proizvede pet puta više takvog goriva".
Na taj način, kazao je Sarkozi, "moguće je odvojiti maksimum hektara potrebnih za poljoprivrednu proizvodnju".
Stručnjaci, međutim, procenjuju da se biogorivo druge generacije neće pojaviti na pumpama pre kraja decenije i da će cene tog goriva i dalje biti visoke.
Organizacija UN za hranu i poljoprivredu (FAO) domaćin je trodnevnog samita čiji je cilj da izbegne preteću katastrofu širenja neuhranjenosti i građanskih protesta sirotinje koja ne može da dođe do osnovnih namirnica zbog poskupljenja koja, prema podacima Svetske banke, iznose 83 odsto u protekle tri godine.