RIM, BEČ, KOPENHAGEN - Strahujući da bi mogle doživjeti sudbinu Grčke, koja je zbog velikih dugova došla na ivicu bankrota, mnoge zemlje Evropske unije pribjegle su akcijama štednje pokušavajući da zauzdaju svoje budžetske deficite.
Austrijski parlament usvojio je plan štednje za period 2011. do 2014. godine, kojim su obuhvaćene brojne oblasti, mada konkretne mjere još nisu utvrđene. Planom je predviđeno da Vlada do 2014. za potrebe budžeta obezbijedi vanredne prihode do 4,1 milijarde evra godišnje kroz povećanje poreza, a utvrđeno je i koliko Vlada naredne četiri godine može maksimalno da troši. "Kočnica za zaduživanje", kako je paket nazvan, donosi značajne uštede u oblasti poljoprivrede, pravosuđa, odbrane i socijalnih izdataka. Već u narednoj godini savezna vlada treba da uštedi 1,6 milijardi evra, a predviđene su i uštede u visini od 800 miliona evra u pokrajinama. Do 2014. Vlada treba da uštedi 5,1 milijardu evra, a budžetski deficit treba da smanji na granicu od tri odsto bruto društvenog proizvoda (BDP) koju je postavila EU.
Oštra dvogodišnja štednja predstoji Danskoj, a njen premijer Lars Loke Rasmusen objavio je juče Vladin plan, čiji je cilj da ekonomski pokazatelji zemlje, a posebno budžetski deficit, budu usklađeni sa zahtjevima EU. Vladin "Plan restauracije" predviđa, između ostalog, zamrzavanje socijalnih davanja, odlaganje planiranog ublažavanja poreskog opterećenja i smanjenje ministarskih zarada za pet odsto kako bi uštedjela četiri milijarde dolara u naredne dvije godine i smanjila budžetski deficit sa 5,5 na tri odsto BDP-a.
"Vlada je pokrenula ovaj plan kako bi zemlja izašla iz krize i obezbijedila napredak", rekao je Rasmusen ističući da "ukoliko u predstojeće dvije godine Danci budu ujedinili napore i trošili samo ono što imaju, račun će biti plaćen".
On je istakao da Vlada ne uvodi restrikcije, već da će davanja biti zamrznuta na sadašnjem nivou i neće biti usklađivana s inflacijom u naredne dvije godine.
Italijanska vlada razmatra da u naredne tri godine za deset odsto smanji plate visokim funkcionerima koji zarađuju više od 100.000 evra godišnje, a te mjere postale bi dio plana štednje za 2010. i 2011. godinu. Na stolu je i prijedlog da ista mjera obuhvati i plate do 70.000 evra, što bi uticalo ne samo na zvaničnike, već i na sudije, profesore i doktore. Pored toga, država planira i da u naredne dvije godine za četiri milijarde evra skreše izdvajanja za lokalne vlasti, što će teško pogoditi pokrajine i opštine. Spekuliše se da bi italijanski plan štednje trebalo da dostigne 25 do 27 milijardi evra.
Planirana štednja
- 5,1 milijardu evra planira da uštedi Austrija
- 4 milijarde dolara planira da uštedi Danska
- 25 do 27 milijardi evra planira da uštedi Italija
Radnici ponovo zaposjeli ulice
U Grčkoj je počeo novi 24-časovni generalni štrajk u znak protesta protiv Vladinih mjera štednje, neophodne da bi zemlja dobila 115 milijardi evra pomoći od partnera iz evrozone i MMF-a.
Štrajk, koji je ponovo paralizovao Grčku, organizovao je sindikat državnih službenika i zaposlenih u javnom sektoru, a osnovna poruka štrajkača je: "Ne dirajte plate i penzije", mada je teško reći šta je svrha štrajka kada je jasno da su i Vlada i parlament riješeni da sprovedu drastične mjere štednje. Portparol sindikata državnih službenika i radnika u javnom sektoru rekla je da će štrajkovi biti nastavljeni dok Vlada ne promijeni politiku.
"Do septembra će svima u ovoj zemlji biti jasno da uvedene mjere stezanja kaiša ne nude izlaz, već Grčku guraju sve dublje u krizu", kazala je ona.
U štrajk su stupili zaposleni u opštinama i okruzima, javnim fondovima, gradskom saobraćaju i željeznici, privatnom sektoru, državni službenici, poreznici, carinici, učitelji i univerzitetski nastavnici, novinari i bankarski službenici.
Grčka otplatila dug
Grčka je u srijedu otplatila stranim i domaćim kreditorima kompletan desetogodišnji zajam od 8,5 milijardi evra, saopštilo je Ministarstvo finansija.
Za otplatu je iskorišten novac iz prve tranše vrijedne 20 milijardi evra, koju je Grčka dobila od zemalja evrozone i MMF-a.