SOFIJA - Bugarsku drma teška finansijska kriza usljed koje njen državni budžet postaje sve tanji, a vlasti slamku spasa hvataju u uštedama zbog kojih su odgodile najznačajnije investicije.
Vlasti u Sofiji su zbog besparice suspendovale nastavak gradnje nuklearne elektrane "Belene", te izgradnju i rekonstrukciju najvažnijih puteva.
"Bugarska nije obezbijedila sredstva za kupovinu prvog reaktora za izgradnju druge bugarske nuklearne centrale 'Belene'", izjavio je bugarski ministar finansija Simeon Đankov.
Prvi reaktor, koji je Bugarska poručila od ruske kompanije "AtomStroyExport" preko Nacionalne elektroenergetske kompanije, košta 280 miliona evra, a transfer novca treba da bude obavljen u septembru.
"Tih sredstava u državnoj kasi nema i Vlada radi danonoćno kako bi došlo do promjena u ovoj fazi, odnosno da Bugarska ne plati ovaj iznos", naglasio je Đankov.
Prema njegovim riječima, u slučaju da je Rusija proizvela reaktor, onda će biti stvoren dug po sporazumu o narudžbi. Bugarski premijer Bojko Borisov upozorio je da njegovi prethodnici koji su potpisali sporazum nisu mislili odakle će naći novac. On je dodao da će do septembra tražiti evropskog investitora za sufinansiranje izgradnje nuklearne centrale.
Bugarska je preko Nacionalne elektroenergetske kompanije početkom 2008. godine sa ruskim "AtomStroyExportom", koji je pobijedio na tenderu, potpisala sporazum o izgradnji druge nuklerane elektrane "Belene". Ugovorom je predviđena i isporuka opreme, ali je do sada potpisano osam aneksa za prolongiranje realizacije sporazuma uglavnom zbog bugarske besparice. Prema sporazumu, Nacionalna elektroenergetska kompanija treba da obezbijedi finansiranje projekta dok ne bude izabran strateški investitor i urađena finansijska struktura projekta.
Nuklearka "Belene" prema projektu trebalo bi da bude sastavljena od dva reaktora snage po 1.000 megavata, čija je ukupna cijena 560 miliona evra. Vrijednost ugovora koji su potpisali Nacionalna elektroenergetska kompanija i "AtomStroyExport" iznosi blizu četiri milijarde evra, a predviđa izgradnju takozvanog nuklearnog ostrva po sistemu ključ u ruke, razradu tehnologije, isporuku dva reaktora od po 1.000 megavata i montiranje opreme u samoj elektrani. U cijenu ne ulazi izgradnja podstanice i njeno povezivanje sa energetskom mrežom, što bi, prema procjenama stručnjaka, moglo da košta još oko dvije milijarde evra. Izgradnja, međutim, može poskupjeti na osnovu inflacije i drugih kriterijuma koje partneri ne mogu da predvide.
Da za Bugare u ovom projektu sve ne bude crno potrudio se "AtomStroyExport", koji duguje Nacionalnoj elektroenergetskoj kompaniji zbog otkupljene stare demontirane opreme, zaostale od zastarjelog projekta izgradnje centrale s kraja osamdesetih godina prošlog vijeka.
Finansijske glavobolje imaju i čelnici državne bugarske agencije "Putna infrastruktura", koja će zbog nedostatka novca u budžetu zamrznuti izgradnju i rekonstrukciju raznih dionica puteva u ukupnoj dužini većoj od 2.100 kilometara. Direktor agencije Božidar Jotov kaže da je otkazana realizacija devet projekata za koje novac daje Svjetska banka i 15 iz programa "Tranzitni putevi", koje finansira Evropska investiciona banka.
"Institucije obezbjeđuju 630 miliona, a bugarska država 690 miliona evra. Novca, međutim, nema i nakon posljednjeg rebalansa budžeta", naglasio je Jotov, izrazivši nadu da sredstva za učešće države u realizaciji projekta mogu da očekuju poslije marta 2011. godine.
Predsjednik Komore građevinara u Bugarskoj Svetoslav Glasov upozorio je da će oko 150 kompanija iz oblasti građevinarstva ostati bez posla zbog zamrznutih projekata. On je istakao da su neke građevinske kompanije osuđene na propast, zbog čega će mnoštvo radnika otići na biro za zapošljavanje.
"Putstroy 92", koji rekonstruiše dionice Sofija - Pirdop u dužini od 56 kilometara, objavio je da će obustava projekta dovesti do otpuštanja 400 radnika, a da će kompanija zabilježiti gubitak veći od 250.000 evra.
Bugari odustaju i od naftovoda
Bugarska više nije zainteresovana ni za izgradnju naftovoda "Burgas-Alexandroupolis" i namjerava da se povuče iz trostranog sporazuma sa Rusijom i Grčkom.
Bugarski premijer Bojko Borisov izjavio je da je na odluku bugarske vlade da odustane od projekta uticala nedavna havarija naftne platforme britanske kompanije "British Petroleum" u Meksičkom zalivu, koja je već proglašena najvećom ekološkom katastrofom u istoriji SAD.
"Poslije izlivanja nafte u Meksičkom zalivu smatram da će pretovar na priobalnom terminalu u našoj najznačajnijoj turističkoj regiji biti ekološki rizičan. Ovaj naftovod bi nam donosio najviše 35 miliona evra godišnje od tranzitne takse, ali bi ugrozio godišnji prihod od deset milijardi evra od turizma", kazao je Borisov.
Sporazum o izgradnji naftovoda "Burgas-Alexandroupolis" Rusija, Grčka i Bugarska su potpisale u martu 2007. godine. Ta naftna ruta duga 285 kilometara, kapaciteta 35 miliona tona godišnje, sa mogućnošću povećanja na 50 miliona tona, trebalo je da rastereti preopterećene turske moreuze Bosfor i Dardanele. Vrijednost projekta procijenjena je na jednu do 1,5 milijardi evra.