U BiH još ne postoji zdrava konkurencija u osiguranju, kaže Damir Lačević, generalni sekretar regionalnog Udruženja osiguravajućih društava i direktor "Bosna reosiguranja".
Lačević u intervjuu za "Nezavisne" najavljuje susret osiguravača i reosiguravača (SorS) od 11. do 69. juna u Sarajevu, koji će biti posvećen uticaju klimatskih promjena na ekonomiju, za koju kaže da je aktuelna za vrijeme u kojem živimo. "Poplave, vjetrovi, orkani, uragani, nanose velike ekonomske štete, tako da je pitanje na koji način se tome suprotstaviti, kako da se osiguravači pripreme. U zemljama regije je to regulisano na različite načine. Negdje država podržava osiguranje od prirodnih opasnosti, negdje ne razmišlja o tome, negdje industrija osiguranja sama nameće takva osiguranja, negdje pokušava da ih izbjegava jer se radi o visokim rizicima. Osiguranje ne može pokriti kompletne ekonomske štete, ali može pomoći da se dobrim dijelom ublaže", ističe Lačević.
NN: Kakvo je stanje kod nas kada je riječ o ovom vidu osiguranja?
LAČEVIĆ: Kod nas se ne radi manje-više ništa. Društva za osiguranje rade to osiguranje, ali više na zahtjev nego što to nude kao proizvod, a država neku posebnu brigu ne vodi. U Sloveniji, ili Hrvatskoj, država subvencionira osiguranje od prirodnih opasnosti, daje subvencije za osiguranje od grada za usjeve. U nekim državama, poput Rumunije, je obavezno osiguranje od prirodnih opasnosti, od potresa. Država bi morala da napravi strategiju. Srećom, nemamo velikih uragana ili potresa, ali bi država morala da razmišlja i o takvom scenariju.
NN: Kakvo je bh. tržište osiguranja u poređenju s regijom danas, godinu nakon što smo od zemalja bivše Jugoslavije bili na četvrtom mjestu, a po nekim parametrima na zadnjem?
LAČEVIĆ: Tržište je slabo. U Rumuniji je za prvi kvartal ove godine raslo za 17 odsto. Mi nemamo kvartalne podatke, naše agencije nisu sposobne da ih izbace. Još nemamo ni zvanične podatke za 2007. godinu, što je na ivici normalnog. Imamo preliminarne podatke o premiji, o štetama nemamo. Premija je oko 205 miliona eura i to je rast tržišta za 10,5 odsto u odnosu na 2006. godinu. To je malo, daleko od toga da možemo biti zadovoljni. Ako se poredi premija po stanovniku mislim da smo zadnji u regiji. Crna Gora ima 50 miliona eura premiju na 500.000 stanovnika, a mi imamo četiri puta veću premiju na sedam puta više stanovnika. Uzroci su različiti. Ekonomska situacija je nikakva, a politička loša.
NN: Šta uraditi da bismo imali bolju poziciju?
LAČEVIĆ: Kompletna situacija mora biti drugačija, ekonomska prevashodno. Ne možete od plate od nekoliko stotina maraka plaćati osiguranje. Moraju se uvesti reforme zdravstvenog, penzionog osiguranja. To su otvorena polja za osiguranje, gdje mi nismo ništa ni započeli, a ne da ostvarujemo rezultat. Za nove proizvode morate imati ambijent. Ne možete nuditi zdravstveno osiguranje ako nije izvršena reforma. Industrija osiguranja može pomoći ekonomski razvoj. To su fondovi koji se uvijek mogu plasirati na dugoročnoj i kratkoročnoj osnovi. Takođe, moraju se dati određene subvencije.
NN: Da li država išta radi na razvoju osiguranja?
LAČEVIĆ: Radi onoliko koliko osiguravajuća društva rade. Neka pokušavaju nešto da naprave, a neka su zadovoljna i usmjere se na auto-odgovornost, gdje vide budućnost. Ali, teška je budućnost ove industrije gdje više od 50 odsto premije otpada na obavezno osiguranje od auto-odgovornosti. Manje od 50 miliona eura je imovinska premija. Znači da je ogromna imovina u BiH neosigurana. Stanovi, fabrike, sve je to neosigurano. S jedne strane ljudi nemaju, a sa druge društva za osiguranje nisu spremna da ulažu u proizvode. Treba raditi na osvješćenju ljudi. Njihova jedina imovina su stan i auto. Auto osiguravaju zato što moraju, a stan ne osiguravaju. U Sarajevu je nedavno nestalo u eksploziji nekoliko stanova. Pitanje je ko će to namiriti. Ono što osiguranje posebno mora uraditi je svesti konkurenciju na prihvatljiv nivo, jer ona obara cijene i time i premiju. Ovo je konkurencija koja je dovela osiguranje na nizak nivo, tako da tarifni sistemi koje osiguranja razvijaju stoje samo kao nešto što morate da imate po zakonu, ali ih malo ko primjenjuje. Najmanje 50 miliona KM godišnje se izgubi na toj konkurentskoj borbi. Agencija za nadzor osiguranja mora više da radi i da počne vrlo oštro da kažnjava sve koji krše zakon. Konkurencija mora postojati, ali zdrava, a ne ona na uštrb premije, osnovnih postulata na kojim postoji osiguranje. Sva društva su manje-više negativna u kasko osiguranju, u nezgodi, a takmiče se ko će dati nižu premiju. Ta premija se mora preliti iz neke druge vrste osiguranja.
NN: Šta udruženje može da uradi?
LAČEVIĆ: Ovo je regionalno udruženje koje samo organizuje SorS. Nema uticaj na tržište, niti smo osnovani s takvim ambicijama. Postoje entitetska udruženja, ne znam za RS, ali ovo u FBiH slabo radi. Nema udruženja na nivou države. Pametni ljudi razmišljaju o tome, oni drugi ne.