TREBINJE - Beogradski biznismen Rodoljub Drašković neće se, kako je ranije zaprijetio, povući iz "Swisslion Industrije alata Trebinje" (SL IAT), čiji je većinski vlasnik, već će u dijelu preduzeća proizvodni program biti izmijenjen.
Takav rasplet plod je jučerašnjeg sastanka Draškovića s premijerom RS Miloradom Dodikom i načelnikom opštine Trebinje Dobroslavom Ćukom. Umjesto raskida, kojim je nedavno zaprijetio Drašković, dogovoreno je da bude potpisan aneks na privatizacioni ugovor na bazi poslovnog plana, koji će izraditi većinski vlasnik SL IAT i dostaviti Vladi RS na razmatranje.
"Aneks će predviđati zadržavanje osnovne djelatnosti ove fabrike u obimu u kojem je konkurentna i održiva u budućnosti. Zajedno s razvojem postojeće proizvodnje biće predviđene i nove djelatnosti poput proizvodnje hrane", objasnio je Dodik.
Drašković je izrazio nadu da će razvoj privrede istočne Hercegovine, ukoliko dogovor bude ispoštovan, i u budućnosti biti oslonjen na SL IAT, odnosno i na njen metalski dio proizvodnje i na budući program proizvodnje hrane.
"Imamo projekte za proizvodnju hrane u našim kapacitetima i u Nevesinju i u Trebinju, na kojima bi radilo oko 600 ljudi. Imamo tehnologiju i stručne kadrove, pa se nadam da ćemo u narednih godinu i po do dvije realizovati nove programe", kazao je Drašković.
Ukoliko sve bude teklo planiranom dinamikom, Drašković tvrdi da će ovo područje biti najveći proizvođač hrane u BiH, koje će imati svoje tržište, s perspektivama razvoja i rasta.
Do preorijentacije dijela proizvodnje dolazi jer je SL IAT zbog globalne ekonomske krize izgubio tržište za sadašnji proizvodni program. U tom svjetlu Drašković je najavio prekvalifikaciju perspektivnih radnika, odnosno socijalno zbrinjavanje zaposlenih kojima nije ostalo mnogo do odlaska u penziju i koji su često koristili bolovanje.
Dodik je zbog socijalne komponente Draškovićevog plana apelovao na sindikate da prihvate predložena rješenja.
"Ovaj plan je posebno važan kada se ima u vidu nadolazeća kriza i činjenica da se poslovi uglavnom gube, a ne stvaraju novi", rekao je Dodik.
Tane Peulić, predsjednik Sindikata metalaca i rudara pri Savezu sindikata RS, koji je prisustvovao sastanku u Trebinju, pozdravio je postignuti dogovor ističući da je najvažnije da će biti zadržana 1.192 radnika SL IAT-a.
"Procjenjuje se da bi na 'starom' programu proizvodnje burgija ostalo raditi oko 700 radnika, dok bi ostali morali ići na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju za planirane poslove na drugim programima koje planira većinski vlasnik", kazao je Peulić.
On je istakao da paket podrške Vlade, trebinjskom preduzeću predviđa i povezivanje neuplaćenog staža za radnike SL IAT za period od 1998. do 2006. godine.
Dodik je najavio da će, u okviru mogućnosti, Vlada reprogramirati ili otpisati dio dugovanja iz perioda prije privatizacije, koja i danas opterećuju poslovanje ove fabrike, te da će novom Draškovićevom poslovnom planu dati i finansijsku podršu kroz kreditiranje preko Investiciono-razvojne banke RS.
"Trenutno smo u mogućnosti pružiti podršku kreditom od dva miliona KM za obrtna sredstva i zajmom za podršku za razvoj i zapošljavanje od pet miliona maraka", objasnio je Dodik.
Načelnik opštine Trebinje Dobroslav Ćuk ponovio je da je manje važno šta će se u SL IAT proizvoditi, a da je presudno da se radnicima obezbijedi i posao i plata, odnosno da fabrika opstane.
Podrška privrednicima
Milorad Dodik se susreo i s privrednicima iz istočne Hercegovine s kojima je razgovarao o planovima i mogućnostima razvoja. Premijeru su se posebno požalili građevinari, koje je teško pogodila globalna kriza.
"Vlada je ranije predvidjela formiranje garantnog i interventnog fonda, kroz koji ćemo pomoći i ovdašnje privrednike, kako bi se zadržala radna mjesta i sanirali problemi", rekao je Dodik.
Premijer RS je nakon posjete preduzeću "Aerodrom Trebinje" istakao da izgradnja aerodroma na Zupcima, nadomak Trebinja, neće doći u pitanje, navodeći da će Vlada obje godine obezbijediti dodatni novac, kako bi se nastavilo s izradom dokumentacije neophodne za gradnju.
Direktor "Aerodroma Trebinje" Zoran Okilj kazao je da je u završnoj fazi izrada lokacijske dokumentacije za područje na kojem je predviđena gradnja i studije navigacionih uslova, a da se za mjesec dana može preći na fazu projektovanja.