Anto Vidović, dugogodišnji direktor Obrtničke i industrijske graditeljske škole u Novom Zagrebu, ne pamti da je ikada u ljetnom roku imao popunjenu upisnu kvotu. Za upis učenika u prvi razred 15 trogodišnjih obrtničkih programa, s ukupno 144 mjesta, prijavila su se čak 853 kandidata.
Direktor je prvo mislio da je riječ o greški u sistemu, a potom se danima zadržao u osjećaju pozitivnog šoka - da četvoro učenika na kraju nije odustalo od upisa, škola prvi put od svog osnivanja 1991. godine ne bi imala jesenji rok.
Za usporedbu, niz godina škola je upisivala 70-ak učenika. Riječ je o dobro poznatom i dugogodišnjem trendu slabog interesa za upis u obrtnička zanimanja zbog preferencije učenika i njihovih roditelja prema gimnazijama i četvorogodišnjim stručnim školama. Međutim, trend se ipak lagano mijenja. Najveći interes ove sezone Obrtnička škola ima za instalatere grijanja i klimatizacije. Za 18 upisnih mjesta prijavilo se više od 100 kandidata, od kojih je za 50-ak to bio prvi izbor, kaže direktor. Slično je s keramičarima.
Dogodio im se još jedan presedan: prvi su put u program autolakirera upisali djevojku. U toj su školi djevojke rijetke, ove ih se godine upisalo desetak, većinom u program staklara i pismoslikara, no ima i budućih fasaderki i dimnjačarki. Upravo njihovim upisom u školi su se dosjetili nove ideje za promociju stručnih zanimanja. Naime, u jednoj od televizijskih reklama učenica ove škole, koja se obrazuje u programu rukovalac samohodnim građevinskim strojevima - kolokvijalno, bagerista - otvara mnogima omiljeno piće uz pomoć bagera.
"To je naša cura, bageristica, a iduću kampanju temeljit ćemo na našoj autolakirerki", planira direktor.
Porast interesa za obrtnička zanimanja i u nizu drugih škola potvrđuju podaci iz upisne baze Ministarstva nauke i obrazovanja Hrvatske. U ovogodišnjem ljetnom roku upisalo se gotovo 400 učenika više nego u oba lanjska roka, ljetnom i jesenjem. Lani se, naime, u oba roka upisao 9321 učenik, a sada u ljetnom njih 9710. Prema uporednoj upisnoj listi ovogodišnjeg ljetnog i oba lanjska roka koju je dostavilo Ministarstvo, od 100 trogodišnjih zanimanja, njih 58 bilježi rast, a devet programa upisalo je ovoga ljeta jednak broj učenika kao i lani na oba roka. navodi Jutarnji.hr.
Najveći je porast broja upisanih u programu kuvar, koji je u ljetnom roku upisao 61 učenik više nego u oba lanjska, pa ih je ukupno upisanih sada 1174. Slijede automehatroničari kojih je na ljetnom roku 47 više nego u oba lanjska. Škole su ih upisale 392. Raste broj i u programu CNC operatera - 71 više nego u lanjska oba roka (ukupno je prvi razred upisalo njih 618), a bilježi se i rast broja u upisu konobara jer je pravo upisa u ljetnom roku ostvario ukupno 521 učenik, 61 više nego u oba lanjska roka. Rast broja bilježe i stolari, keramičari-oblagači, slastičari, pa i pekari, podopokrivači, stolari, željeznički saobraćajni radnici, zidari, vrtlari, ponešto vodoinstalateri, instalateri grijanja i klimatizacije, fasaderi, pa i - dimnjačari. Slabo je i dalje s upisima u programe poput mljekara, brodograditelja i klesara.
Jedan od razloga većeg interesa učenika za upis u obrtničke programe Anto Vidović vidi u minulim potresima.
"Moguće je da su posljedice potresa napravile pomak u razmišljanju roditelja u smislu stvaranja pozitivnog mišljenja o graditeljskoj struci. Kada vam strada kuća, a potraga za majstorima postane nemoguća misija, tada se možda i o školi počne drukčije razmišljati. U smislu, ‘sine, možda ipak nisi za visoku školu, ali ima i zanata‘. S druge strane, poslodavci nude praksu našim učenicima gdje ih nauče onome što im treba i dobivaju gotovog majstora koji ostaje kod njih", kaže Vidović čijih je troje učenika ove godine osvojilo tri zlata i bronzu na državnom takmičenju WorldSkills u organizaciji Agencije za stručno obrazovanje.
Upravo to veliko takmičenje ima za cilj promociju stručnih zanimanja. Mile Živčić, direktor Agencije za stručvno obrazovanje i obrazovanje odraslih, napominje kako od 2018. aktivno rade na promociji stručnog obrazovanja kojom pokušavaju povećati vidljivost.
"Stvari ne idu preko noći. Ukazujemo na činjenicu da strukovno obrazovanje daje više prilika, da poznavanje vještina daje prilike za profesionalni razvoj, ali na kraju i dobar život i dobru zaradu. Mislim da smo natjecanjem WorldSkills, koje je okupilo više tisuća osnovaca, pridonijeli popularizaciji, no jasno je da je pomake nemoguće postići u kratkom roku", ističe Živčić.
U Ministarstvu obrazovanja podsjećaju kako su ove godine donesene izmjene Zakona o stručnom obrazovanju, koje propisuju obavezu srednjim školama i njihovim osnivačima da upis učenika usklađuju s potrebama privrede i slobodnim mjestima za provedbu učenja temeljenog na radu.
Usporedbom lanjskih i ovogodišnjih upisa vidljivo je sljedeće: u 2021. u suficitarnim programima ekonomista, komercijalist, poslovni sekretar, upravni referent i hotelijersko-turistički tehničar ukupna upisna kvota bila je 5916 mjesta, a upisano je ukupno 5137 učenika. U istim je programima u 2022. godini upisna kvota smanjena na 5303 slobodna mjesta, a upisano je ukupno 4815 učenika, dakle 322 učenika manje, što je 13 razrednih odjeljenja manje na bazi 24 učenika u suficitarnim četvorogodišnjim stručnim programima obrazovanja.
U gimnazijskim programima obrazovanja u 2021. bilo je 11.871 upisno mjesto, a upisano je 10.823 učenika, dok je u 2022. kvota uvećana na 12.164 mjesta, a upisano je 11.076 učenika.
Što se tiče trogodišnjih strukčnih programa obrazovanja, koji su uglavnom deficitarni, u Ministarstvu potvrđuju da je ukupna upisna kvota u laganom porastu pa je 2021. planirano 11.660 mjesta, a upisan je 9321 učenik, dok je u 2022. kvota uvećana na 11.696 mjesta, a upisano je 9710 učenika. Pritom se povećanje od 389 učenika odnosi na ljetni upisni rok te još preostaju jesenji i naknadni upisni rok.
Nakon ljetnog upisnog roka ostalo je neupisano 1118 učenika, a slobodnih mjesta za jesenji rok ima 6594. U trogodišnjim programima obrazovanja ostalo je 1685 slobodnih mjesta, zbog čega se očekuje još veći porast broja učenika u tim programima obrazovanja.